Svatko tko je gledao Zvjezdane staze poželio je bar nakratko ući u neki od holodeckova, virtualnih prostora u koje su junaci te serije bježali od svakodnevice mračnog svemirskog prostranstva.
U interaktivnim, trodimenzionalnim projekcijama bacali su se u zagrljaj hologramskih ljepotica, sudjelovali u povijesnim bitkama, posjećivali egzotična mjesta... Umjesto da pri maštanju zatvore oči, naši su ih junaci širom otvarali, preplavljeni ljepotama virtualne “stvarnosti”.
Kao i brojne druge tehnologije, od spektakularnih podmornica Julesa Vernea do humanih robota Isaaca Asimova, i 3D tehnologija iz domene znanstvene fantastike sve više postaje stvarnom, svakome dostupnom pojavom.
U početku su je za simulaciju opasnih misija koristili NASA, vojska i pilotske škole, a sada se proširila industrijom zabave.
Sve dimenzije doživljaja
Pogledate li hollywoodske najave za 2010. godinu, ispada da si nakon “Avatara” niti jedan “ozbiljan” blockbuster ne može dopustiti dvodimenzionalnu premijeru, a 3D tehnologija sve se više uvodi i u svijet kompjutorskih igrica. Neke od njih, poput Warcrafta ili Second Lifea, već sada tvore nepregledne, iznimno složene virtualne mreže, a kad im se pridruži trodimenzionalnost, izvjesno je da će još više igrača ostati “usisano” u tom fascinantnom, kompjutorski generiranom svijetu. Ideja o gubljenju u bitovima i bajtovima erotski je privlačna mlađim geekovima, dok se konzervativnijim čitateljima od te pomisli vjerojatno diže kosa na glavi. Dok debata o prednostima stvarnog i virtualnog u nas tek mora dobiti zamah, u Dubrovniku je najavljen projekt koji bi se mogao svidjeti i najvećim skepticima. Visia Dubrovnik 5D Museum, prvi virtualni muzej u ovom dijelu svijeta, posjetitelje će povesti na jedinstveno putovanje poviješću grada. Od rušenja Epidaura, druženja sa svetim Vlahom, preko dolaska Slavena i Avara, borbi s Arapima, križara, pa sve do Domovinskog rata i procesije sv. Vlaha na Stradunu, kojom se zaokružuje povijesna cjelina, posjetitelji će biti stavljeni u srce 14 ključnih događaja iz prošlosti grada.
Holografski Gundulić
– Uz trodimenzionalne projekcije nalik onima u multipleksima, publiku će u prizorima selidbe Hrvata šibati velebitski vjetar, a u sceni velikog potresa iz 1667. godine, što je jedan od najatraktivnijih trenutaka u programu, osjetit će se čak i podrhtavanje tla. Zbog toga u imenu muzeja koristimo termin 5D, a ne 3D. Ta tehnologija ide korak dalje – objašnjava nam idejni začetnik i autor postava Marin Aničić.
Zanimljive će biti i holografske projekcije Ivana Gundulića i drugih velikana, koje su tehnički najbliže još uvijek nedostižnim humanim hologramima.
Holografski Gundulić, praćen laserskim i videoprojekcijama, goste će poučiti stihovima svoje “Himne slobodi”, podsjetiti na raketiranje Dubrovnika, a zatim ih povesti na interaktivno učenje linđa. Holografske parove plesača posjetitelji animiraju pljeskom - što je aplauz glasniji, plesača je više!
– Odlučili smo biti zabavni poput Disneylanda, ali s edukativnom, povijesno važnom građom, a sve u stilu najmodernijih muzejskih trendova. Gledamo li našu regiju, sličan sadržaj postoji tek u Italiji, ali kod Talijana se radi o običnim, dvodimenzionalnim projekcijama – napominje ponosno Aničić, koji je u čitav projekt ušao vlastitim sredstvima, tek uz pomoć šačice domaćih investitora.
Ako se pitate kako je jedan privatnik uspio izvesti taj zahtjevan projekt, treba spomenuti da je među supervizorima bio oskarovac Branko Lustig, producentski autoritet svjetskog kalibra.
Muzej je ukupno koštao 23 milijuna kuna. Gradsku pomoć nisu tražili, a povrat investicije očekuju za samo dvije do tri godine!
– Kroz Dubrovnik godišnje prođe do dva milijuna turista. Mi računamo na oko 400.000 posjetitelja godišnje, što bi nam brzo vratilo uloženo. Naziv muzeja je na engleskom da bude razumljiv strancima, svi sadržaji simultano su prevedeni na šest različitih jezika, a prekrasan prostor u obnovljenom dijelu samostana sv. Klare dodatna je atrakcija. Očekujemo priličnu navalu – kaže Aničić.
Otvorenje Aničićeva muzeja predviđeno je za početak lipnja. Tada ćemo, očekujući nova tehnološka čuda, prvi put uroniti u mali dio budućnosti. Baš kao posada iz Zvjezdanih staza.
