Više od pet mjeseci Večernji list putuje pedeset godina u budućnost. U sklopu velikog multimedijskog projekta “2068. Pogled u budućnost” od polovice listopada do polovice prosinca objavili smo deset izuzetno poticajnih vizija razvoja čovječanstva koje su opisali najveći autoriteti s pojedinih područja. Svi ti radovi, uz obilje drugog sadržaja uskoro će ponovno ugledati svjetlo dana objedinjeni u knjigu “Pogled u 2068.” s podnaslovom “Putovanje u budućnost”, a knjigu uređuje Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.
Projekt koji zaslužuje korice
– Tek sada u novom mileniju znanstvenici su mogli bolje sagledati sva dostignuća iz druge polovice 20. stoljeća, u potpunosti shvatiti koliko je to vrijeme velikih znanstvenih proboja, koje je potaknuo, ali i “vukao” prvenstveno američki svemirski program, donijelo otkrića i patenata koji su danas najuobičajenije stvari iz naše svakodnevice. Svijet se mijenja strelovitom brzinom, svakim trenutkom sve brže i zbog toga smo željeli zaviriti u budućnost. Kada smo to i ostvarili, u rukama smo imali vrijedan projekt koji itekako zaslužuje “korice”, objašnjava Dražen Klarić.
Budućnost su obradili: Slaven Letica koji je pisao o tome kako će 2068. izgledati ljubav, obitelj, spolnost, Igor Rudan koji je u prvom svom radu pisao o budućnosti znanosti, a u drugom o budućnosti medicine. Višeslav Raos bavio se političkim sustavima i demokracijom u kojima će živjeti ljudi 2068., Boris Jokić pisao je o budućnosti obrazovanja, Davor Ivanković o razvoju oružja i ratovima, dok se Jan Šnajder bavio umjetnom inteligencijom, a Marijana Grbeša medijima i komunikacijom. Dvoje autora, Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić Popović pisali su o budućnosti umjetnosti, a Miroslav Volf o budućnosti religije.
– Kroz sve su se radove iskristalizirale dvije mogućnosti, dvije budućnosti, svijetla i tamna, ona u kojoj čovječanstvo ubrzano grabi naprijed, ali i ona u kojoj srlja u svoju propast. Svi su autori istaknuli da je ovo naše vrijeme trenutak odluke, da ljudi sada odlučuju o budućnosti čovječanstva, ali i o budućnosti svog planeta, da o odlukama koja sada donosima ovisi hoće li čovjek i dalje biti taj koji će vladati svojim svijetom, ali i umjetnom inteligencijom, ili će umjetna inteligencija izboriti prevlast, ističe Dražen Klarić, te dodaje:
– Već je sada jasno da će se određena društva, ona koja ulažu u obrazovanje, znanost, umjetnost, demokraciju, toleranciju različitosti... izboriti za bolju budućnost, onu u kojoj će se poštivati slobode pojedinca i slobode jednake šanse. Zato je ova knjiga i svojevrsni priručnik za budućnost.
Radovi studenata ALU
U sklopu knjige bit će objavljeni i radovi studenata zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti (izložba tih radova otvara se danas u 18 sati u Hrvatskom novinarskom društvu), koji su objavljivani uz pojedine tekstove, a posebno zanimljivo poglavlje knjige čini i “Pogled unatrag”.
Komentator Večernjeg lista Marinko Jurasić “vratio” se u svijet 1968., i sagledao sve promjene koje su se dogodile od te revolucionarne i prijelomne godine do danas. Vrijeme je to u kojem je Večernji list ostavio svoj dubok trag, jer najutjecajnije dnevne novine upravo 2019. godine slave svoj 60. rođendan.
A dok teku zadnje pripreme oko knjige, važno je istaknuti i kako su svi radovi o budućnosti već prevedeni na engleski i mogu se pronaći na portalu Večernjeg lista, ali i to da postoji ideja da se i ostali materijali za knjigu prevedu na engleski te ponude Amazonu.
Pogledajte panel: 2068. Pogled u budućnost - Budućnost medija
