Istaknuti hrvatski jezikoslovac, professor emeritus Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Josip Silić umro je u četvrtak u Zagrebu u 86. godini, priopćio je prof. dr. sc. Ivan Marković s Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta.
Josip Silić rođen je 4. siječnja 1934. u Milašima na Grobnišćini. Školovao se u Ratuljama, Pazinu i Rijeci. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je studij jugoslavenskih jezika i književnosti te ruskoga jezika i književnosti (1961.), a na istome je fakultetu i magistrirao 1970. te doktorirao 1975.
Od 1961. Josip Silić bio je asistent na Katedri za suvremeni hrvatski jezik matičnoga fakulteta (danas Katedra za hrvatski standardni jezik), docent od 1976., izvanredni profesor od 1979. Za redovitoga profesora izabran je 1984. a u zvanje redovitoga profesora u trajnome zvanju 1999. Profesor Silić umirovljen je 2004. a godinu dana kasnije dodijeljeno mu je počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.
Josip Silić bio je od 1963. do 1965. lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Lilleu (Francuska), a od 1988. do 1991. lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Bochumu (Njemačka).
Bio je član Hrvatskoga filološkog društva, Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Matice hrvatske, Katedre čakavskoga sabora Grobinšćine, Hrvatskoga kulturnog društva "Napredak", Hrvatsko-makedonskoga društva, Hrvatsko-francuskoga društva i Hrvatsko-njemačkoga društva. Također, profesor Silić bio je i član uredništava časopisa Suvremena lingvistika i Umjetnost riječi, te redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti od 2016.
Josip Silić autor je mnogih udžbenika za srednje škole, gramatika i pravopisa hrvatskoga i crnogorskoga jezika, suautor hrvatskoga računalnog pravopisa, a program spelling-checker poslije je ugrađen u hrvatsku inačicu Microsoftova programskoga paketa Office i bio je uzor za slične programe za druge slavenske jezike.
Najvažnija djela Josipa Silića su - Od rečenice do teksta (Teoretsko-metodološke pretpostavke nadrečeničnog jedinstva) (1984.), Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (s Vladimirom Anićem, 1986., 1987., 1990.), Pravopis hrvatskoga jezika (s Vladimirom Anićem, 2001.), Hrvatski računalni pravopis. Gramatičko-pravopisni računalni vodič. Spelling-checker (sa Slavenom Batnožićem i Brankom Ranilovićem, 1996.), Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta (s Ivom Pranjkovićem, 2005., 2007.), autor knjige Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika (2006.), suautor Pravopisa crnogorskoga jezika s pravopisnim rječnikom (s Milenkom A. Perovićem i Ljudmilom Vasiljeva, 2010.), Gramatike crnogorskoga jezika (s Adnanom Čirgićem i Ivom Pranjkovićem, 2010.), Knjiga Dihotomije. Izabrane rasprave objavljena je ove godine, a sadrži bibliografiju Josipa Silića koju je priredio profesor Ivan Marković.
Počivao u miru. Bio je velik i suvremen lingvist. Šteta jedino što je zahirio oko ansilana, no to su manje stvari u usporedbi s velikim znanstvenim djelom koje je ostavio.