tamara obrovac

Uz mene su divni glazbenici s kojima dijelim slobodu i radost muziciranja

storyeditor/2024-08-10/tamara_THA-504.jpg
Mare Milin
12.08.2024.
u 14:39

Glazbenica i skladateljica Tamara Obrovac najavila nam je ljetnu turneju s Transhistria Ensembleom, a u kolovozu će nastupiti u Sinju, Kastvu, Žminju te na Murteru

Improvizacija, humor, spontanost i sloboda karakteristike su nastupa Tamara Obrovac Transhistria ensemblea već dulje od dva desetljeća, a ovoga će mjeseca zvuci suvremenog jazza te istarske glazbe i dijalekta zabaviti Sinj (17.8), Kastav (18.8.), Žminj (19.8.) te Murter (23.8.), u duetu s gitaristom Urošem Rakovcem. Ponešto o nadolazećim nastupima, svom svjetski prepoznatom osebujnom glazbenom izričaju, ali i ludim osamdesetima u Zagrebu ispričala nam je jedna od najznačajnijih osoba na hrvatskoj glazbenoj sceni – pjevačica, skladateljica i flautistica Tamara Obrovac koja iza sebe ima čak 13 albuma.

– Na nadolazećim nastupima izvest ćemo miješani repertoar s nekoliko posljednjih CD-a, a Transhistria Ensemble u stalnoj je postavi. Nema posebnih novosti po pitanju nastupa, osim što se nadamo da ćemo u Žminju 19. kolovoza premijerno predstaviti moju prvu skladbu na žminjskom dijalektu, u kojoj sam uglazbila stihove pjesnikinje Nade Galant. Ondje će se prije koncerta, također, održati promocija multimedijalnog projekta revitalizacije dijalektne i glazbene baštine Istre Panphonia Istriana/Istarsko mnogozvučje vol.5, posvećenog žminjskim govorima – najavila je Tamara.

Nastup u Žminju svakako će biti jedinstven, kao i ostali koji nas očekuju, jer nastupi Tamara Obrovac Transhistria Ensemblea nikada ne izgledaju jednako. Sastavu je jedino važno da na nastupe stignu pravodobno, a kada odsvira prvi ton, svi ulaze u svoj muzikalni, čarobni svijet. Njihovi nastupi obiluju improvizacijama koje, zbog silne alkemije ansambla, znaju izgledati i planirano, no glazbenica je objasnila na koji način one zapravo nastaju.

– Improvizacija je osnova. Moje skladbe strukturirane su tako da imaju svoju formu, ali i dovoljno su otvorene pa dopuštaju izrazitu improvizaciju koja istodobno ne ugrožava skladbu. Čak ni melodijska linija kao nešto što je u glazbi definirano nije nikad na isti način izvedena, pa tako nijedan koncert nije isti. To je ono što čini našu radost muziciranja, a vjerujem i da je to ono što publika dolazi vidjeti i osjetiti. Glazbenici Transhistria Ensemblea i ja dijelimo jako veliko razumijevanje pri izvedbi glazbe, a tu je naravno i naša dugogodišnja suradnja. Osluškujemo jedni druge i trenutno stvaramo glazbu, točnije stvaramo glazbu onakvu kakva ona jest u tom trenutku i po tome kakvi smo mi u u tom trenutku. Cilj nam je, zapravo, prenijeti istinitost izvedbe glazbe koja se događa tada – u trenutku kada je stvaramo – kaže Tamara te dodaje:

– To je neka druga razina razumijevanja. Mi, u ovoj formaciji, dakle Uroš Rakovec na gitari, Žiga Golob na kontrabasu, Fausto Beccalossi na harmonici i Krunoslav Levačić na bubnjevima, sviramo već preko 20 godina. Od samoga sam početka birala glazbenike prema sposobnosti osjećanja skladbe i nadograđivanja svojim umijećem, kao i prema sposobnosti da osluškuju jedan drugoga; to su sve vrhunski glazbenici čije izvedbe čine moju glazbu kompletnom – pojašnjava glazbenica.

Tamarin uspješni odabir potvrđuju koncerti koji vas zasigurno neće ostaviti ravnodušnima, a vesela skladateljica nostalgično se prisjetila i svojih raznolikih studentskih godina u Zagrebu, kada je studirala sociologiju.

– To su bila vremena...osamdesete. Tada je bilo desetak klubova u Zagrebu, od onih kultnih poput Kulušića i Lapidarija (od milja zvanog Lap), do Kluba studenata elektrotehnike, Kluba medicinara i slično. Tu su naravno bili i kafići sa živom glazbom, kao što je to bio Grand Slam u Vlaškoj ulici, a cijela je scena bila izrazito živa. Zapravo, živost je općenito postojala u strukturi društva, a pretpostavljam da je to zbog drukčije atmosfere koja je tada postojala jer nervoza i brzina nisu bile u toj mjeri uključene u naše živote, kao što je to danas slučaj. Mi smo, kao studenti, intenzivno izlazili i živjeli, a što se tiče samog jazz-programa, imali su ga Kulušić i Lap, ali i većina ostalih klubova. S druge strane, mala dvorana Lisinskog također je imala jazz-program koji je bio više koncertnog karaktera, ali u svakome je slučaju bilo raznoliko i živo – rekla je.

Tijekom dugogodišnje karijere u kojoj je, osim skladbi za koncerte, stvarala i glazbu za film te kazalište, Tamara je osvojila brojne prestižne nagrade poput 13 nagrada Porin, nagrade Hrvatskog društva skladatelja, Ordena Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, a broji i tri nominacije BBC radija za World Music Awards 2004. godine (kategorije Europska glazba i Nagrada publike), no na pitanje na što je najponosnija u svojoj karijeri, odgovorila je:

– Najponosnija sam na to što sam ostala vjerna sebi te što uz sebe iman divne glazbenike s kojima dugo surađujem, a ujedno smo i kolege i prijatelji – zaključila je Tamara.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije