Frankfurtski sajam knjiga nakon lanjskog virtualnog izdanja ove godine otvorio je vrata i izlagačima i posjetiteljima. Beogradski sajam knjiga već je drugu godinu zaredom otkazan zbog loše epidemiološke situacije u Srbiji. A zagrebački Interliber se nakon lanjske odgode i preseljenja u virtualni svijet vraća u paviljone Zagrebačkog velesajma gdje bi od 9. do 14. studenog trebao primati kupce knjiga. Sajam će se održavati u paviljonima 5, 6 i 7a. Naravno, uz poštovanje epidemioloških mjera, zbog Interlibera iz šestog paviljona iseljene su i ekipe za cijepljenje.
Iako dio posjetitelja Interlibera na društvenim mrežama najavljuje da neće na sajam jer se protive COVID potvrdama, na Velesajam će se moći doći i s važećim negativnim PCR testom, ili brzim antigenskim testom, ili s potvrdom o preboljenju. No stroga pravila tu ne završavaju. Svi koji žele na Velesajam morat će na blagajnama južnog ulaza uz predočenje COVID potvrde preuzeti jednokratnu narukvicu i ulaznicu za sajam uz pomoć koje će proći kroz mehaničke barijere. Ispred svakog paviljona bit će postavljeni ekrani s prikazom broja osoba u paviljonu te, ako broj prijeđe dozvoljenu granicu, privremeno se obustavlja ulazak osoba u paviljon. Bit će postavljeni i uređaji za beskontaktno mjerenje temperature, a maske su u paviljonima obavezne. Na punktu ispred glavnog južnog ulaza bit će moguće i brzo testiranje po cijeni od 50 kuna, koliko plaćaju i svi oni koji žele u dvoranu Lisinski, a nemaju COVID potvrde. Jesu li ova pravila i neizvjesna situacija oko daljnjeg tijeka pandemije u Hrvatskoj otjerala neke nakladnike s Interlibera?
– Svi najznačajniji nakladnici i knjižari i povezani subjekti u nakladničkoj branši prisutni su kao izlagači i na ovogodišnjem sajmu. Broj izlagača je neznatno manji, ali tradicionalni paviljoni Interlibera 5 i 6 puni su uz proširenje ponude na paviljon 7a. Zbog proširenja pasaža između izložbenih prostora u paviljonima iz sigurnosnih i zdravstvenih razloga neki nakladnici nemaju po tri pozicije izložbenog prostora nego samo dvije – kažu u Zagrebačkom velesajmu.
I dok dio nakladnika tvrdi da za ovogodišnji Interliber nisu dobili pandemijski popust, osim za ranu prijavu, iz Velesajma tvrde da svi domaći izlagači imaju ukupno 48 posto popusta na izložbeni prostor. Trideset posto odnosi se na sam prostor, osam posto za pravovremenu prijavu, a tu je i dodatnih deset posto COVID popusta.
– Interliber je tradicionalno jedan od najposjećenijih sajmova na Zagrebačkom velesajmu. Očekujemo da će zbog situacije s COVID-om posjećenost ipak biti nešto manja u odnosu na prošla izdanja, a najviše jer će izostati mnogobrojni organizirani dolasci škola iz različitih dijelova Hrvatske, iako i u tom dijelu imamo najave grupa učenika – tvrde u Velesajmu. Grad Zagreb je za održavanje Ambiente dao potporu od 400.000 kuna, no čini se da će Interliber financijski poticaj zaobići.
– Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija pokrovitelji su Interlibera, ali ne sudjeluju u financijskoj potpori projektu – odgovorili su iz Velesajma i pozvali sve u svoje paviljone na “najsigurnije mjesto za šoping u gradu s obzirom na mjere koje će se primijeniti u prostorima održavanja Interlibera”.
Profil će i ove godine imati štandove i u petom i šestom paviljonu. Popusti na nova izdanja iznose uobičajenih dvadeset posto, a na ona starija i do devedeset posto. Najviše očekuju od novog romana Davida Lagercrantza “Obscuritas” koji će biti objavljen prvog dana Interlibera, samo tjedan dana nakon izdanja švedskog izvornika. Taj je prvi krimić iz nove serije romana prevela Sandra Ljubas. Tu je još jedan u nizu romana Elene Ferrante, “Mračna kći” u prijevodu Ane Badurine za koju su veliki interes čitatelji pokazali i u pretprodaji.
Glavni adut Hena coma svakako je novi roman Renata Baretića “Zadnja ruka” koji iz tiska izlazi ovih dana, a tu je i roman Elif Shafak “Otok nestalih stabala”. Hena com će sajamske popuste nuditi i u web-knjižari. I Disput dolazi na Interliber, a među važnijim izdanjima je roman Damira Karakaša “Okretište” koji je po top-listi Modernih vremena najprodavanije domaće beletrističko djelo u rujnu.
– Disput će biti prisutan u nešto manjem opsegu u odnosu na 2019. godinu. Izložit ćemo tristotinjak naslova, od kojih trideset objavljenih u prošlih godinu dana. Na rasprodaji ćemo imati stara izdanja čuvene, a sada ugasle biblioteke “Na tragu klasika” po cijenama od 20 do 40 kuna. Mislim da je jedino izvjesno s ovim avanturističkim izdanjem Interlibera to da će biti smanjen, ako ne i prepolovljen broj posjetitelja, što i ne bi trebalo biti loše, jer su mnogi prijašnjih godina posjet Interliberu doživljavali kao neobaveznu šetnju i time samo stvarali gužvu. No slijedom toga sigurno će biti i manje kupaca, što će se znatno osjetiti i na zaradi od prodaje. Na stanoviti gubitak u odnosu na prijašnje Interlibere unaprijed računam. Da je kojim slučajem Zagrebački velesajam najam prostora zbog epidemije smanjio za više od deset posto, sigurno bih, kao i ostali izdavači, bio zadovoljniji te u financijskom pogledu manje pesimističan. Uzdam se jedino u to da će sasvim friški Disputovi naslovi svojom kvalitetom privući kupce željne profinjene literature – veli glavni urednik Disputa Josip Pandurić.
Školska knjiga tradicionalno će imati štand od čak 460 četvornih metara u petom paviljonu, a najavljuje i bogat program, koji otvara promocija nove dnevničke knjige pjesnika Petra Gudelja “Dva ili tri ljeta, dvije ili tri zime”. Tu su i novi romani Ivana Aralice “Mačke i macani” i “Primjer”, ali i autobiografija Ante Stamaća “Prolazne postaje”. Lumen objavljuje zbirku poezije Margaret Atwood i službenu kuharicu s jelima iz Hogwartsa Harryja Pottera.
VBZ će imati čak tri štanda, ali druženja s autorima i promocija neće biti. Među novitetima su antologijski izbor poezije Charlesa Bukowskog “Oluja za žive i mrtve”, pobjednički roman Ivice Prtenjače na VBZ-ovu natječaju “Sine, idemo kući” i nova gurmanska, ali i kulturološka monografija Veljka Barbierija “Maslina”.
I Mozaik knjiga će imati tri štanda, ali neće imati promocije ni susrete djece i autora. Ipak, prodavat će knjige s potpisom autora kao što su Goran Tribuson, Julijana Matanović, Pavao Pavličić, Sanja Polak, Sanja Pilić... Od noviteta treba istaknuti novo izdanje romana “Judita” Mire Gavrana uz koji je objavljen i Marulićev izvornik, prvi put tiskan prije pet stotina godina. Svoje brojne novitete, među kojima i nove knjige Brune Šimleše i Tisje Kljaković Braić ponudit će i Fraktura, ali i popularni izdavači poput Planetopije, Stilusa, Egmonta, Znanja, Srednje Europe...
