Najveća stavka među režijskim troškovima za energente troškovi su grijanja. Njihova visina ponajviše ovisi o toplinskoj izolaciji kuće koja, ako je kvalitetna, može dovesti do velikih ušteda. O tome kako pravilno toplinski izolirati kuću, kojim se materijalima koristiti te kolika je učinkovitost i isplativost kvalitetne izolacije, razgovarali smo sa Silvijem Novakom, stručnim suradnikom na projektu Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj (EE projekt) i predavačem na tečaju za energetske savjetnike koji se provodi u sklopu EE projekta.
Što je toplinska izolacija i koja je njezina svrha?
Osnovna je svrha toplinske izolacije smanjenje provođenja topline iz grijanog prostora u vanjski negrijani okoliš, odnosno iz jedne prostorije u drugu. Pojednostavnjeno, pod pojmom toplinske izolacije smatramo materijale s niskom vrijednošću koeficijenta toplinske provodljivosti koji se ugrađuju u građevne dijelove u prvom redu radi toplinske zaštite u zimskom razdoblju, ali i u ljetnom.Cilj primjene kvalitetne toplinske izolacije nije samo ušteda na kućnom proračunu, već i osiguranje povoljne mikroklime stambenih prostora. Pod tim osim temperature unutarnjeg zraka podrazumijevamo i temperaturu unutarnjih površina omotača prostorija te vlažnost zraka. Općenito – ugodnu osjetnu, ambijentalnu temperaturu. Osim toga, ugradnjom toplinske izolacije osiguravamo i sprečavanje građevinskih šteta kao posljedice procesa zbog promjena temperatura i vlažnosti zraka, produljujemo vijek trajanja građevine, štitimo okoliš itd.
Koji se materijali najviše koriste za toplinsku izolaciju te koji su najučinkovitiji?
U današnje vrijeme najviše se primjenjuju mineralne vune i polistireni. Učinkovitost toplinske izolacije u prvom redu ovisi o primjeni na određenom građevisnokm dijelu i o očekivanim mehaničkim opterećenjima, klimatskim i biološkim utjecajima i sl. Kao najučinkovitije toplinsko-izolacijske materijale glede mehaničkih i izolacijskih svojstava izdvojio bih mineralne vune kao odličnu toplinsku, ali i zvučnu i protupožarnu izolaciju. To se posebice odnosi na novu generaciju mineralnih vuna proizvedenih na osnovi prirodnih, a ne kemijskih veziva. Kamena vuna se primjerice može navesti kao vrlo kvalitetno rješenje toplinske, zvučne i protupožarne izolacije vanjskih zidova, te ravnih i kosih krovova, staklena vuna kao izolacija unutar sustava pregradnih zidova i kosih krovova, dok se primjerice ekstrudirani polistiren nameće kao izuzetno kvalitetno rješenje za izolaciju podrumskih zidova i podova prema tlu izloženih pojačanom prodoru vode i vlage.
U praksi je međutim prilično raširena primjena ekspandiranog polistirena, ponajprije zbog financijskog kriterija, budući da se ipak radi o jeftinijem materijalu.
Koliki je udio troškova postavljanja toplinske izolacije u ukupnom trošku izgradnje kuće?
Uzmemo li u obzir podatak o etalonskoj cijeni građenja i pribrojimo li toj cijeni ostale troškove u vezi s izgradnjom (projektiranje, nadzor i dr.), te troškove koji se odnose na uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu, dolazimo do podatka da će ulaganje u toplinsku izolaciju iznositi 6 do 7 posto ukupne investicije izgradnje obiteljske kuće, pri čemu naravno ne treba posebno naglašavati da je u ovom slučaju izvođenja bolje upotrebljavati izraz ulaganje, budući da se radi o investiciji koja dugoročno ima siguran povrat, odnosno povećanje dobiti.
Kolika se ušteda može postići boljom izolacijom i koji je rok njezine isplativosti?
Kvalitetnom izolacijom, a pritom mislimo na korištenje izolacije u skladu s važećom regulativom i pravilima struke, moguća je ušteda od najmanje 50% u odnosu na isti takav, ali toplinski neizoliran objekt. Primjenom debljih izolacija u odnosu na minimalno zahtijevane propisom, kvalitetnim rješavanjem ventilacije i zrakopropusnosti objekta uštede se kreću i do 70-80%.
O tome ovisi i rok isplativosti, odnosno povrat investicije. Gledajući na razini čitavog objekta ovisno o vrsti uporabljenog energenta, debljini izolacije, oblika objekta itd., povrat se kreće već od 2 do 2,5 godina za skuplje energente (električna energija, loživo ulje) pa do 3,5 do 4 godine ako se kao energent upotrebljava zemni plin.
Promatramo li na razini pojedinih građevnih dijelova, kod obiteljske kuće do povrata investicije u toplinsku izolaciju potkrovlja dolazi već nakon druge sezone grijanja, dok se kod izolacije vanjskih zidova rok povrata kreće oko 7-8 godina. Promatramo li višestambene zgrade kod kojih ipak najveći dio oplošja otpada na zidove, taj je povrat kraći u odnosu na investiciju toplinske izolacije krova.
Na koji dio stana ili kuće treba posebno paziti pri postavljanju toplinske izolacije, odnosno na kojim se dijelovima kuće gubi ili dobiva najviše energije?
Najbitnije je kvalitetno izolirati vanjsku ovojnicu zgrade. Građevni dio koji zauzima najveći dio oplošja ujedno je najveći “izvor” tzv. transmisijskih gubitaka. U primjeru obiteljske kuće “najvidljiviji” se efekt može postići toplinskom izolacijom stropa prema negrijanom tavanu ili kosine stambenog potkrovlja, dok je taj efekt kod višestambenih zgrada znatno veći postavljanjem toplinske izolacije dovoljne debljine na vanjske zidove. Izolacijom podova na tlu efekt je nešto manji, ali je riječ o vrlo važnom segmentu radi postizanja ugodne mikroklime unutarnjih prostora, odnosno radi eliminiranja “efekta hladnih nogu”.
Također je potrebno voditi računa o kvalitetnom rješavanju tzv. toplinskih mostova. To su mjesta na građevini koja se često prepoznaju po štetama nastalim zbog orošavanja unutarnje plohe. Na tim se mjestima pojavljuje plošna kondenzacija vodene pare, taloži se prašina, te stvaraju plijesni i gljivice, što s higijenskog stajališta znači opasnost za zdravlje. U blažem obliku to su mjesta povećanih gubitaka topline koji mogu biti vrlo važni za smanjenje toplinsko-izolacijskih vrijednosti obodne pregrade, te za ugodnost boravka u prostoriji.
Koji se efikasni zahvati mogu napraviti na gotovom objektu?
Ako se radi npr. o objektu sa stropom prema negrijanom tavanu, vrlo kvalitetno i jeftino rješenje može biti postavljanje toplinske izolacije s gornje, negrijane strane stropne konstrukcije.
U slučaju da objekt nema toplinski izolirane vanjske zidove, zidovi se vrlo kvalitetno mogu izolirati postavljanjem toplinske izolacije preko postojeće završne obloge. Potrebno je samo dobro pripremiti površine skidanjem trošnih, šupljih dijelova, izravnavanjem površina podložnom žbukom i postavljanjem tzv. ETICS sustava s toplinskom izolacijom od primjerice kamene vune.
U današnje vrijeme i uz današnje materijale radi se o vrlo kvalitetnom i ne previše ekonomski zahtjevnom zahvatu koji vrlo brzo daje pozitivne rezultate u obliku bitnog smanjenja energije potrebne za grijanje zgrade.
TOPLINSKA IZOLACIJA
Kvalitetnom izolacijom može se uštedjeti do 80 posto energije
Silvio Novak, stručni suradnik EE projekta, kaže da se ulaganje u kvalitetniju izolaciju vrati za dvije do četiri godine.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
