Što se događa u ljudskom tijelu kada mu zaprijete virusi i bakterije? Njihovo prodiranje u organizam prvo sprječava sluznica jer sluz sadrži protutijela i enzime koji ih napadaju. No ako uspiju prodrijeti u tijelo, aktivira se tzv. specifični imunitet koji "pamti napadača" i koji se zahvaljujući bijelim krvnim stanicama s njima obračunava u krvotoku i limfnim čvorovima u vratu, pazuhu i preponama, kamo dospijevaju putem limfe. S obzirom na sve veći porast alergija i drugih autoimunih bolesti, jedno je sigurno: ljudski organizam sve teže prepoznaje neprijatelja i sve se teže od njega brani.
Znanost još nije jasno definirala zašto se to događa i napada li možda imunosni sustav sam sebe, no sasvim je sigurno da stres, naš životni stil i loša prehrana izazivaju neprimjerene reakcije našeg imunosnog sustava. Kako mu pomoći? Promjenom životnog stila i boosterima koji nikad ne izlaze iz mode!
Zeleni čaj
Flavonoidi iz zelenog čaja pomažu u borbi protiv bakterija i sprečavaju razmnožavanje virusa. Također, zeleni čaj ima mnogo moćnih antioksidanata koji pomažu u zaštiti od virusa, bakterija i drugih mikroorganizama koji mogu uzrokovati zdravstvene probleme. Redovita konzumacija zelenog čaja također će pomoći u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, parodontne bolesti i osteoporoze. Uživajte u umirujućoj šalici zelenog čaja nekoliko puta dnevno. Nemojte dodavati mlijeko jer će čaj učiniti manje učinkovitim za tu svrhu.
Jogurt
Kako biste poboljšali svoj imunološki sustav, uključite jogurt s aktivnim kulturama u svoju prehranu. Sojevi "dobrih” bakterija kao što je Bifidobacterium lactis u jogurtu povećavaju aktivnost stanica imunološkog sustava kako bi uništili viruse i "loše” bakterije. Te prijateljske bakterije također pomažu tijelu da apsorbira mnoge esencijalne hranjive tvari. Konzumacija jogurta na dnevnoj bazi može smanjiti učestalost crijevnih infekcija, boriti se protiv različitih vrsta virusnih infekcija, poboljšati probavu, smanjiti duljinu obične prehlade, liječiti dizenteriju i razne vrste proljeva. Za maksimalnu korist preporučuje se konzumirati jogurt sa "živom i aktivnom kulturom”.
Kašalj je najčešće bezopasna tegoba, no postoje situacije kad s kašljem treba biti oprezniji, primjerice kad je riječ o alergijskom kašlju i kašlju izazvanim laringitisom, što ima za posljedicu suženje dišnih puteva, pa time i otežano disanje
Naranče
Naranče su bogate vitaminom C, snažnim antioksidantom koji potiče vaš imunološki sustav, odnosno proizvodnju bijelih krvnih stanica koje su ključne u borbi protiv infekcija. Također su i dobar izvor vitamina A, vitamina B9 ili folata i bakra koji su važni za imunološke funkcije, pomažu u snižavanju razine kolesterola i krvnog tlaka. Popijte čašu svježeg soka od naranče ujutro i jednu čašu kasnije tijekom dana.
Gljive
Gljive imaju visok sadržaj antioksidanata i bogate su esencijalnim mineralima selena i bakra koji su važni za imunitet. Gljive također hrane i štite srce i jetru, smanjuju rizik od visokoga krvnog tlaka i dijabetesa. Kako biste pojačali svoj imunosni sustav, odlučite se za shiitake, reishi ili maitake gljive.
Med
Utvrđeno je da dnevna konzumacija meda jača imunološki sustav Njegova antioksidativna, antimikrobna i antibakterijska svojstva pomažu u borbi protiv infekcija od virusa, bakterija i gljivica. Med također može poboljšati vaš probavni sustav, liječiti refluks kiseline, ublažiti upalu grla, liječiti kašalj, poboljšati kontrolu šećera u krvi i osjetljivost na inzulin, te brzo izliječiti rane i ožiljke. Započnite svaki dan s jednom čajnom žličicom meda i čašom mlake vode da biste uživali u brojnim zdravstvenim prednostima. Ipak, svakako treba zapamtiti da djeci mlađoj od jedne godine nije preporučljivo davati med.
Češnjak
Češnjak je definitivno najbolji podizač imuniteta. On je prirodni antibiotik, a sadrži snažna antivirusna i antifungalna svojstva koja pomažu tijelu da se bori i protiv infekcija. Redovita konzumacija češnjaka pomaže tijelu u borbi protiv infekcija i upalnih bolesti kao što su obična prehlada, ali i reumatoidni artritis, upalna bolest crijeva i multipla skleroza. Osim toga, može pomoći u smanjenju krvnog tlaka i razine kolesterola. Preporučuje se konzumiranje jedan do dva češnja češnjaka dnevno.
Kajenski papar
Kajenski papar ima visok udio beta-karotena ili pro-vitamina A, koji je neophodan za zdrav imunosni sustav. Kajenski papar pomaže pri izbacivanju toksina, stimulira probavu i smanjuje simptome prehlade i drugih infekcija. Ublažava bolove, ubrzava cirkulaciju, dobar je za zdravlje srca, regulaciju šećera u krvi, smanjenje glavobolje... U kombinaciji s pilećom juhom bit će izvrstan booster imuniteta.
Batat
Slatki krumpir također je izvrsna hrana za jačanje imuniteta. Pun je antioksidansa beta-karotena koji štiti od oštećenja slobodnih radikala i poboljšava funkciju imunosnih stanica. Osim toga, batat ima veliku količinu vitamina A koji je potreban za normalno funkcioniranje imunološkog sustava te pomaže razviti otpornost na infekcije. Slatki krumpir također regulira razinu šećera u krvi i smanjuje otpornost na inzulin; suzbija upalne probleme kao što su astma, artritis i giht te ublažava zatvor. Jedite pola šalice kuhanog slatkog krumpira dnevno kako biste poboljšali obrambene snage organizma i ostali zdravi.
Pileća juha
Tanjur domaće pileće juhe može osnažiti imunitet i povećati šanse da brže prebolite virusnu infekciju. Pileća juha osigurava snažnu dozu proteina, važnu hranjivu tvar za održavanje imunosnog sustava. Osim toga, sadrži vitamine skupine B, kalcij, magnezij i cink, koji također osnažuju tijelo. Pileća juha isto tako hidratizira pa na taj način ubrzava proces ozdravljenja.
Intenzivno znojenje je trening za obrambeni sustav našeg tijela i pridonosi prokrvljenosti sluznica. Kao posljedica toga možemo se uspješnije obraniti od virusa s kojima dođemo u kontakt. To znači da je upravo sada pravo vrijeme za češće odlaske u saunu i bavljenje sportom. Naravno, pod uvjetom da već nemate prve simptome bolesti. Kada prehlada već počne, potrebno je izbjegavati svaku vrstu napora koji bi dodatno oslabio organizam.
Zašto tijekom zimskih mjeseci ljudi češće obolijevaju od prehlade? Prehlada nije isključivo posljedica hladnoće, ali je točno da smo toj bolesti podložniji kada nam je hladno.
Razlog za to je slabija prokrvljenost sluznica nosa i ždrijela, što virusima omogućuje bolje prodiranje i brže razmnožavanje. Kako bismo se obranili od uzročnika bolesti, naše imunosne stanice oslobađaju transmitere. Kao posljedica toga javljaju se bol u grlu, kihanje i curenje iz nosa, koji predstavljaju prve obrambene reakcije. Nakon toga slijede glavobolja, bol u rukama i nogama i eventualno lagano povišena tjelesna temperatura i kašalj.
Prehlada je jedna od najčešćih virusnih infekcija dišnih puteva. Podaci govore kako prosječan odrasli čovjek godišnje preboli dvije do četiri prehlade, a djeca znatno više - od šest do osam prehlada. Ako se tegobe ne smanje ni nakon sedam dana ili ako dođe do pogoršanja općeg stanja, potrebno je potražiti pomoć liječnika, no u pravilu prehlada se liječi toplim napitcima i vitaminom C.
Postoje dva osnovna tipa kašlja - suhi i produktivni, tj. onaj koji je praćen iskašljavanjem sekreta. Kašalj je refleksna reakcija na podražaj sluznice dišnog sustava, uzrokovan različitim čimbenicima, od čestica prašine (alergijski tip) do pojedinih bolesti poput, u ovo doba najaktualnijih, viroza i gripe. Kašalj je najčešće bezopasna tegoba, no postoje situacije kad s kašljem treba biti oprezniji, primjerice kad je riječ o alergijskom kašlju, kašlju izazvanom laringitisom (zbog čega može doći do otoka sluznice i suženja dišnih puteva, pa time i do otežanog disanja) te hripavcu (znanom još kao magarećem kašlju, koji se zahvaljujući redovitom cijepljenju rijetko javlja).
Gotovo sve vrste kašlja pojačavaju se u ležećem položaju. Naime, ljudsko tijelo sadrži veliku količinu vode koja je raspoređena u tjelesnim tekućinama unutar i izvan stanica. Kada stojimo ili sjedimo, najveći je tlak tekućine u najnižim dijelovima tijela (u nogama). U ležećem položaju tjelesne tekućine pomiču se prema gornjim dijelovima tijela.
To je jedan od razloga zbog kojeg stariji ljudi s bolestima srca ili pluća ne mogu ležati na ravnom jer im se javlja osjećaj gušenja i kašalj. U djece i mladih osoba ovaj pomak tekućine prema gore izaziva natečenost sluznica dišnih puteva. Kod obične prehlade nos se u potpunosti zatvara, kod upale sinusa javlja se bol, a kod upale sluznice u području grkljana javlja se otežano disanje i stridor (zvuk struganja pri disanju).
Alergije, prehlada, upala sinusa, devijacija septuma, sve su to razlozi koji nam otežavaju disanje kroz nos, no ipak najčešći krivci u ovo doba godine su suhi zrak u pregrijanim prostorijama i, naravno, virusi. Začepljen nos neugodna je pojava, najviše zato što nam otežava san. U takvim situacijama mnogi od nas prvo posežu za kapima za nos, no treba znati da one nisu benigne kako bi se na prvi pogled moglo reći, jer najčešće u sebi sadrže kortikosteroide i/ili antibiotike te stvaraju ovisnost, pa se ne smiju koristiti dulje od nekoliko dana. Osim toga, kapi za nos ne mogu izliječiti infekciju u nosu, već je mogu samo premjestiti iz nosa u ždrijelo. Vlaženje zraka, ispiranje nosa fiziološkom otopinom i uklanjanje sekreta iz nosa jednostavni su postupci koji omogućavaju prirodan put disanja. Jedna od učinkovitijih prirodnih metoda za olakšavanje disanja je ispiranje nosnice solju. U pola litre prokuhane vode (ili fiziološke otopine) dodajte 1 žličicu morske soli. Uz pomoć kapaljke ili lijevka obilno ukapajte tekućinu u jednu nosnicu, a izbacujte na drugu.