Nijedno dijete iz razvoda braka svojih roditelja ne izađe netaknuto, stupanj posljedica samo ovisi o stilu razvoda, ustvrdila je Tanja Sever, klinička psihologinja, na tribini “Mama i tata se razvode – gdje sam tu ja?” u organizaciji udruge B.a.B.e.. Govoreći o dimenzijama problema, T. Sever je kao začetak navela inflaciju neodgovornosti u posljednjih pet do deset godina – neodgovornost u učenju, prometu, izboru zanimanja, seksu... U braku se ta neodgovornost očituje u izostanku truda i prepuštanju liniji manjeg otpora, pa svaki od partnera živi svoj život, a dijete ostaje u procjepu.
Spolna orijentacija
Rastava braka promjena je koja vuče niz drugih promjena za dijete – novi dom, školu, prijatelje, pa novi partneri djetetova roditelja...
– Promjene nam nisu drage, čak i promjena posla na bolji donosi strepnju i anksioznost, a kamoli ove stvari koje se jako teško doživljavaju – upozorava psihologinja Sever i navodi neke kategorije djece i stupnjeve posljedica uzrokovanih razvodom roditelja.
– Normalna djeca zbog zadanih termina susreta ne znaju gdje će dočekati kraj tjedna, što ih frustrira pa se dogodi da odbijaju kontakt s roditeljem. Svađe i borbe zbog toga vode u neuroticizam, on je kao dobar dan u rastavi – kaže T. Sever i dodaje kako je u golemom porastu broj mladih kod kojih u procesu spolne orijentacije postoje problemi i velika psihička stradanja. Nerijetko na naplatu u adolescenciji dolazi ono što nije dobro odrađeno u najranijoj dobi pa se javlja i bulimija. – Suprotno raširenom mišljenju da je to djevojački poremećaj, više je mladića s tim problemom – ističe T. Sever.
Neke pak kategorije djece još žešće doživljavaju razvod roditelja. Hiperaktivna djeca nemaju čip za strukturu i organizaciju pa je razvod za njih dolijevanje ulja na vatru koje može dovesti do općeg rasula u glavi. Nadalje, darovita djeca, koja su na kognitivnoj razini, slikovito rečeno, na petoj stubi, ali na emotivnoj tek na trećoj, ne mogu kontrolirati situaciju, već se fiksiraju na urođene im talente. – Ta djeca imaju povećanu anksioznost, astmu, problem sa štitnjačom, čak ima slučajeva problema s gušteračom u prvom razredu osnovne škole – nabraja psihologinja te navodi i porast Aspergerova sindroma (razvojni poremećaj obilježen nesposobnošću razumijevanja kako društveno međudjelovati). Ta su djeca na korak do autizma i kad im se obitelj raspada, nemaju prijevoda života te se gube i događa se da u ranoj dobi bivaju hospitalizirana.
Pate ako su poštari
– Djeca u razvodu traže da ih se ne potkupljuje, da se ne vrijeđa drugu stranu jer i oni su jednako njihovi, da im se druga strana “ne slika”, već će djeca vlastitim uvidom nešto zaključiti, primjerice, ako se roditelj uzastopce ne pojavljuje na susretima i sl. Djeci smeta verbalna agresija kao i fizička. Pate jer u sebi duboko nose osjećaj krivnje, primjerice: “da sam bila odlična učenica...”, “da sam postupio onako...” Najgore je kad se nađu između dviju strana i prenose poruke pa ako to ne učine, smatraju se nekompetentnima. Iz toga se javlja: ako sam nekompetentno dijete, neću pripadati, ako ne pripadam – onda me ne vole – upozorava psihologinja i dodaje da je jako važno da dijete odžaluje zbog novonastale situacije, kao i kad izgubi nekoga. Sociolog Dražen Lalić naveo je da je svaka peta obitelj jednoroditeljska, a u 83% slučajeva taj roditelj su majke.
