Neke dane jedemo više, neke manje - i to je potpuno normalno. Ipak, jesti previše svakoga dana nije pametno, posebno kada to radimo iz dosade - što je čest slučaj od kada je počela pandemija. Prema istraživanju YouGov-koje je provedeno na više od 2000 odraslih, oko četvrtina ljudi hranila se manje zdravo tijekom pandemije, a od toga je 63% promjenu prehrambenih navika pripisalo dosadi. Istraživanje je također pokazalo da smo skloni unositi više kalorija tijekom zimskih mjeseci. Dijetetičarke su otkrile za HuffPost zašto jedemo iz dosade i kako ju razlikovati od gladi.
Možda je stvar monotonije ili želje za grickanjem uz film ili seriju, a možda postoji i neki veći problem poput depresije, anksioznosti i lošeg raspoloženja, tvrdi Rebecca McManamon.
Njezina kolegica Bahee Van de Bor kaže da jesti iz dosade ili bilo kakvih emocija nije nužno loše, ali nije dobro prakticirati to često. "Istraživanja sugeriraju da je veća vjerojatnost da će 'emocionalni proždrljivci' jesti slatkiše i masnu hranu."
Vanja je pravi borac 
Dok primam kemoterapije, stalno razmišljam kako ću sutra na trening, to me drži!
Van de Bor kaže da možete i sami sebe pitati koliko ste gladni od jedan do deset - jedan je vrlo gladan, a 10 sit i zadovoljan.
"Nerijetko se žeđ zamijeni s glađu. Ako ste upravo pojeli obrok ili međuobrok, posegnite za pićem. To će vam pomoći da shvatite jesu li vašu želju za jelom potaknuli osjećaji i dosada, glad ili žeđ."
Obje se slažu da nema ništa loše da ponekad jedete iz zadovoljstva, ali ako svakog dana posegnete za hranom čim imate malo slobodnog vremena, to nije dobro ni zdravo. Osim što se trebate truditi to smanjiti, opskrbite se zdravim grickalicama kako ne biste unosili previše šećera i loših namirnica. Neka zdjela s voćem bude uvijek puna, kupite rižine krekere, proteinske čokoladice, orašaste plodove i sjemenke. Sve navedeno će vas zasititi, a opet vam pružiti dozu grickalica za kojom žudite.
Jedenje gljiva pomaže u borbi protiv pada funkcije mozga u starijoj dobi:
