Hrvatska ima mnogo liječnika saborskih zastupnika, a odnedavno imamo i
liječnika – guvernera! Taj status, odnosno titula prof. dr. Petra Kesa,
predstojnika Zavoda za dijalizu na Rebru i predsjednika Hrvatskoga
društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, nije – iako tako
zvuči – ni na koji način povezana s politikom. U međunarodnim krugovima
prepoznat kao ekspert, prof. Kes izabran je početkom rujna na godišnjem
sastanku u Ženevi za guvernera Europske udruge za umjetne organe (ESAO).
– Osim mene bilo je u konkurenciji još četvero kolega, iz Turske,
Njemačke, Italije i iz Francuske. Kada mi je dano do znanja da ulazim u
konkurenciju, da sam nominiran, bila je to za mene velika čast i
priznanje. A to što sam izabran, i to tajnim glasovanjem, doista me
zateklo – kaže nam prof. Kes.
Neće neskromno sam za sebe reći da uživa velik međunarodni rejting u
svojoj struci, ali će istaknuti da je iza njega više od četiri stotine
stručnih radova objavljenih u uglednim i citiranim časopisima te da se
nikada nije bojao izići na “stručni megdan bilo gdje u svijetu”. Ali
voli se pohvaliti svojim mladim suradnicima, specijalizantima, koje
odmila zove “klincima”. Njihov najlošiji prosjek ocjena jest 4,76,
ponosi se njima profesor.
– Izborom za guvernera ESAO-a ušao sam u krug jedanaest guvernera,
odnosno u najuže vodstvo udruge koje odlučuje i usmjerava djelovanje
društva. Dobio sam priliku aktivno kreirati politiku društva preko
znanstvenih, eksperimentalnih ili kliničkih projekata – govori prof.
Kes, a da bi nam približio značenje Europske udruge za umjetne organe,
ističe da društvo već 35 godina počiva na snazi ljudi, stručnjaka
svjetskoga formata, među kojima su i oni koji su pisali povijest
umjetnih organa.
Temelj udruge jest multidisciplinarnost jer nisu tu samo liječnici
kojima je uže područje umjetni bubreg već i stručnjaci koji se bave
umjetnim plućima, mehaničkim srcem, mehaničkim jetrama...
– Uz medicinske specijalnosti, tu su i biokemičari, inženjeri,
elektroničari, a svi smo upregnuti na projektima nadomještanja funkcije
ljudskih organa. Isto tako, impresivna je i povezanost laboratorija u
svijetu koji se bave različitim eksperimentalnim aspektima te golem
znanstveni potencijal njihova umreženog znanja. Naravno, krajnji je
cilj uzgoj organa. U eksperimentalnom modelu već je “proizveden” novi
mjehur. Dakle, određen broj stuba već je prijeđen, a mogućnosti
matičnih stanica doista su neslućene – napominje nam prof. Kes.
Priznanje Europske udruge za umjetne organe predstojniku Zavoda za dijalizu