Naveliko su zagazili u tridesete ili su čak u ranim četrdesetima, za odmor uglavnom biraju zadarsko more ili Kvarner, često odsjedaju u hotelu, imaju barem jedno dijete, a ljetovanje im u prosjeku traje svega četiri-pet dana. Točnije, 3,7 noći, koliko prema elektroničkoj evidenciji gostiju eVisitor prosječni domaći gost prespava na svom odredištu.
Otprilike toliko na našem plavom Jadranu odmor traje i Francuzima, Makedoncima ili, recimo, gostima s Malte. Rekorderi po kratkoći boravka su pak Kinezi, Korejci i gosti s Tajvana, koji na destinaciji provedu tek 1,2 noći. Istini za volju, među svim je nacijama sve manje onih koji na moru u komadu ostaju po deset dana, dva ili čak tri tjedna, što je nekad bilo uobičajeno.
Navike modernih nomada uvelike su se promijenile u odnosu na prije dva desetljeća, sada putuju više puta godišnje i racionalno dijele svoje slobodne dane na ljetni i zimski odmor te još pokoju kraću stanku tijekom godine. Danas čak i njemački turisti, koji osim što su najbrojniji na našem Jadranu prednjače duljinom boravka, jedva dosežu ljetovanje od deset dana. Prosječno, naime, borave svega 7,6 noći. Relativno dugo kod nas na moru ostaju i Česi za koje eVisitor bilježi prosječni boravak od 6,9 noćenja. No, recimo, susjedi Slovenci u prosjeku ostaju 5,5 noćenja, a Austrijanci još manje – 5,4 noćenja,
Kako bilo, odlazak na more od početka godine do kraja rujna priuštilo si je 1,6 milijuna Hrvata (8% više nego lani), a ostvarili su gotovo 11 milijuna, odnosno desetak posto svih turističkih noćenja. Naši su građani pritom prednost masovno dali hotelima pred povoljnijim zimmer freijom. Hotelski odmor izabralo ih je oko 770.000, a privatne sobe i apartmane tek njih 366.000. Taj je izbor, kako se čini, išao nauštrb duljine boravka.
Naime, domaći su gosti u hotelu ostajali praktički tek dvije-tri, a u zimmer freiju pet-šest noći, pa ne čudi da te dvije vrste smještaja bilježe podjednako, oko dva milijuna domaćih noćenja. Pri tom, kako tumače turistički profesionalci, domaći su gosti u hotelima najčešće odsjedali izvan špice, kad su cijene nešto niže, a nerijetko uz akcijske cijene, posebne popuste i sl. Naši su sugovornici uvjereni da se kratkoća boravka na moru domaćih turista može objasniti i time što su neki, zbog blizine obale, umjesto dvotjednog ljetovanja izabrali dva ili i tri kraća odlaska na more.
Svi koji imaju vikendicu, obitelj ili prijatelje na moru o duljini boravka nisu morali razmišljati. Dok su hrvatski građani koji su plaćali smještaj brojili dane na Jadranu, oni su ljetovanje brojili u tjednima. Ne zna se jesu li domaćine, na crno, financijski nagradili, ali u tzv. nekomercijalnom smještaju odmor je provelo oko 140.000 Hrvata, a ostvarili su polovicu svih domaćih noćenja, točnije 5,445 milijuna.
– Kako god tumačili ove podatke, očito je da domaći gost, bez obzira na vikendice i slično, ostvaruje značajan promet i u komercijalnom smještaju. Dakle, domaći gost jako je važan, i to naročito za izvansezonu, putuje i za državne blagdane, a u ljetnoj sezoni i za dobro pristupačne destinacije. Cijene trajekata većinu su i ovog ljeta zadržale na obali – komentira predstavnik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK.
uff dobre cice