''Na Sljeme, na Sljeme, na Sljeme, skija već sama beži'', kao da već pjevaju domaći ljubitelji bijeloga sporta. Početkom prosinca, iako pahulja još nema kao lani u ovo doba, pravo je vrijeme da se donese odluka o skijaškoj destinaciji ove zime. I, s obzirom na krizu, zašto se ne bi krenulo na Zagrebačku goru?
Do gore se iz Zagreba može i za manje od pola sata, bez gnjavaže s vinjetama na autocesti, prtljage, sarme i mnoštva poznatih Hrvata koji se skrivaju po austrijskim alpskim vrhovima. Hrvatska skijališta nemaju sve uvjete, daleko su od standarda za taj sport, ali im je zajedničko to što ih krasi gotovo netaknuta priroda, niske cijene (preračunato, dnevna karta je već od 5 eura, tridesetak kuna), a unatoč nepostojanju sve infrastrukture, rekreativci, pogotovo početnici, ne moraju biti razočarani. Blizina i ugođaj domaćeg, svojeg, glavni su faktori privlačnosti domaće ski-ponude.
Skijaške staze na Sljemenu počinju na samom vrhu planine i blago se pružaju na istok Bijelom livadom i strmo Crvenim spustom na sjeveru. Ondje se nalaze još i Zeleni, Plavi i Bijeli spust, a staze su ukupno duge oko 4 tisuće metara. Sljemenski sustav opremljen je trima skijaškim žičarama (šteta što ona, ''civilna'' žičara, i dalje nije u funkciji), dvama vučnicama na Zelenom i Bijelom spustu te trosjednom žičarom na Crvenom spustu. U jednom satu mogu prevesti nemalih 3300 korisnika, skijaša. Ovdje su i brat i sestra Kostelić znali spavati u šatorima...
Jubilarna Snježna kraljica
Da ugođaj snježnih radosti bude potpun i kad nema puno snijega, tri sljemenske staze imaju i sustave za umjetni snijeg, a u funkciji su kad god treba. Krajem studenog snježni topovi probno su pušteni u ovosezonski rad, a na Sljemenu snijeg ravna i najveći gusjeničar, ''ratrak'' na svijetu, što jamči kvalitetu podloge.
Sve je popularnije rekreativcima i noćno skijanje na Bijelom i Crvenom spustu. I ove sezone, a pogotovo u vrijeme zimskih školskih praznika u siječnju, organizirane su i škole skijanja. No, najpoželjniji dani za uspon na Sljeme definitivno su početkom siječnja, kad se održava muška i ženska utrka slaloma za Svjetski kup. Tisućama ljudi to je prilika da odu na Krumpirište i prate uživo zvijezde bijelog sporta. Tih dana, ali i inače dok ste na skijanju ili sanjkanju na padinama Sljemena, okrijepiti se možete u toplom ambijentu brojnih planinarskih domova.
Utrke Snježne kraljice, a 4. i 6. siječnja bit će jubilarna deseta, ucrtale su Zagreb i njegovo Sljeme na svjetsku skijašku mapu. Ovo natjecanje daje najbolji nagradni fond, a takav status valja opravdavati i ulaganjima u kapacitete. Zagrepčane zato i ove zime čekaju različite aktivnosti, po ipak povoljnim cijenama.
Primorcima je Sljeme dalje od Slovenije, i ako ne žele potegnuti baš do Austrije, radije će otići u svoje susjedstvo, a da praktički neće napustiti more. Jer, samo 29 kilometara od Rijeke, s vrhom na 1363 metra, na rubu nacionalnog parka Risnjak nalazi se skijalište na deset kilometara zračne udaljenosti od obale. Pruža odličan osjećaj kombinacije snježno-planinskog i mediteranskog ugođaja. Toliki da Kvarnerani i Istrani od kuće, primjerice, u veljači i ožujku kreću na skijanje u kratkim rukavima, da bi tek na Platku obukli primjereniju, zimsku odjeću i obuću.
Odozgo se vidi cijeli Kvarnerski zaljev. Uvjeti za skijanje na Platku dobri su od prosinca sve do kraja ožujka, i to ne samo zahvaljujući prirodnom, već i umjetnom snijegu iz topova. Staze su Radeševo 1 i Radeševo 2, ukupne duljine desetak kilometara, dio je opremljen žičarom, a nudi se i noćno skijanje pod reflektorima.
Gorski kotar i za nordijce i za alpince
Gorski kotar naša je mala "Švica". Nije ni nalik alpskim skijalištima u ponudi i cijenama, ali je blizu i idealno mjesto za jednodnevni ili vikend-izlet, izvrstan i za početnike. Zgodno je zaputiti se u Begovo Razdolje. Na 1078 metara nadmorske visine najviše je naseljeno mjesto u Hrvatskoj, gdje nerijetko zapadne i metar snijega, a zime znaju biti okrutne. I to donosi radost – boravak na skijaškoj stazi od tisuću metara s vučnicom, a u podnožju u ugodnom hotelu i domovima za sažimanje dojmova.
Begovo Razdolje blizu je Mrkoplja, u kojem je neformalno središte našeg skijaškog trčanja. Ljubitelji nordijskih skijaških disciplina mogu ondje doći na svoje, krenuti možda i trasom Jakova Faka, našeg olimpijca, koji trči i puca u biatlonu za Sloveniju. Trčanje je moguće na stazi Zagmajna, od 4. kilometara. Za ''alpince'' je skijalište Čelimbaša, s tri staze – crvena od 1350 metara, crna od 500 i još jedna crvena od 1000 metara, ali nisu sve uvijek u funkciji. Radi mala vučnica od 720 metara, vozi do vrha na 1084 metara. Staze se svaki dan uređuju gusjeničarima, ''ratrakovima''.
U okolici su i staze Petehovac – staza u blizini Delnica duga je 400 metara, ima vučnicu, a nudi i dnevno i noćno skijanje. U obližnjem Tršću je i Rudnik, kojim upravlja lokalni ski-klub. Staza ima 800 metara i opremljena je manjom vučnicom, također za danonoćni užitak.
No, u Gorskom kotaru pravi je biser Bjelolasica ili je to barem bila kao olimpijski centar do kraja siječnja 2011. dok centar nije izgorio u požaru. Samo 80 kilometara od Rijeke i 132 od Zagreba, Centar može biti mjesto za posjet, ali ne i boravak i snježnu akciju, budući da se objekti još nisu obnovili nakon požara. U ''igri'' je tak malo skijalište Tintilinić za početnike, s malom stazom od dvjestotinjak metara i žičarom.
Blizu gradova
Istočnije, u gordoj Lici, također su područja pogodna za rekreativno skijanje, počev od Krasnog na Velebitu, gdje su tri staze sve skupa duge 1,6 kilometara, a do vrha na 953 metra vode vučnice. Skijalište nema umjetno zasnježivanje, ali tijekom sezone ima sasvim dovoljno prirodnog snijega. Nakon slaloma krasno se u Krasnom možete nauživati u okolnim prenoćištima i najesti sira škripavca i domaćih specijaliteta.
U sklopu Nacionalnog parka Plitvička jezera skijalište je Mukinje, s tri staze, ukupno jedan kilometar, i jednom vučnicom. Proizvode i umjetni snijeg, skijati se može i kad padne mrak.
U Bačkim su Oštarijama dvije staze, manja od 500 i veća od 800 metara, bez snježnih topova, ali s dvije vučnice.
Mjesta za skijanje ima i u ravničarskim područjima Hrvatske, gdje se to ne bi očekivalo – 2,5 kilometara od Slatine je staza Tominac, duga tristotinjak metara, na kojoj se skija samo na prirodnom snijegu, a održavaju je mještani. Kod Virovitice su, pak, na obroncima Bilogore, 700 metara duge dvije staze u Rezovačkim Krčevinama. Nisu održavane i ne blistaju no posebne su po tome što su gotovo u gradu.
Jednodnevni bijeg na skijalište već za stotinjak kuna
Pokondirene tikve moraju ići u Austriju ili Švicu. To i plaćaju, masno.