Prema nekima, nema većeg dara od dugog i zdravog života, a ljudi sve češće doživljavaju duboku starost i u prosjeku žive desetak godina duže nego što su živjeli u 50-im godinama prošlog stoljeća. A ako se nadate živjeti do 100, novi studija objavljena u časopisu GeroScience kaže da se tri biomarkera; tri karakteristike; češće nalaze u krvi onih koji dožive 100 nego u krvi onih koji neće doživjeti tu okruglu brojku. "Oni koji su doživjeli stoti rođendan imali su od svojih 60-ih godina niže razine glukoze, kreatinina i mokraćne kiseline", napisala je dr. Karin Modig, profesorica na švedskom Institutu Karolinska i koautorica studije. "Vrlo malo stogodišnjaka ranije u životu ima razinu glukoze iznad 6,5 ranije ili razinu kreatinina iznad 125." Ova je studija inače uključivala podatke 44.000 starijih Šveđana koji su od 64. do 99. godine života podvrgnuti medicinskim testiranjima, a liječnici kažu da su visoke razine spomenutih spojeva često ukazivali na njihove postojeće zdravstvene probleme, "Konkretno, visoke razine kreatinina mogu ukazivati na probleme s bubrezima ili kardiovaskularnim sustavom, visoke razine mokraćne kiseline povezane su s upalom u tijelu, a visoke razine glukoze u krvi (također poznate kao šećer u krvi) mogu dovesti do dijabetesa", objašnjava dr. Modig.
"Ta tri čimbenika su surogat markeri metaboličke disfunkcije i disfunkcije tkiva koji odražavaju stanične promjene povezane s procesom starenja. Oni nisu uzrok, već rezultat staničnog kvara", objašnjava dr. Jose R. Rojas-Solano, liječnik koji radi na Institutu za regenerativnu medicinu (RMI) i fokusiran je na dugovječnost i starenje stanica. "Ti kasni markeri ukazuju na disfunkcije organa i stoga se njima donekle može predvidjeti kraći životni vijek."
Osim kreatin, mokraćne kiseline i glukoze, istraživači su također pratili i korelaciju između razine kolesterola i željeza i dugovječnosti, no pokazalo se da su te vrijednosti manje značajne od tri ključne koje su spomenuli. "Ipak, ljudi u najnižoj od pet skupina za razine ukupnog kolesterola i željeza imali su nešto veće šanse doživjeti 100 godina u usporedbi s onima s visokim razinama", napisala je dr. Modig.
A da su geni samo dio jednadžbe i da nam životni vijek nije posve određen genetikom smatra dr. Thomas Perls, stručnjak za starenje i voditelj studije o stogodišnjacima u Novoj Engleskoj na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Bostonu. On tako napominje da zdrav razum i zdrave navike mogu imati dubok utjecaj na dugovječnost i kvalitetu života, a ističe i da geni čine manje od jedne trećine šansi da se živi i nakon 85. godine; ostatak se, kaže, svodi na naše zdravstvene navike.
"Naši bi geni većinu nas mogli dovesti do dobi od 90 godina, kad bismo vodili zdrav život",rekao je Perls. Istraživači koji stoje iza ove studije tako ističu i da pozitivne promjene u načinu života vjerojatno imaju pozitivan utjecaj na spomenute značajne biomarkere. "Razumno je da faktori poput prehrane ili unosa alkohola igraju veliku ulogu u dobi koji ćemo doživjeti", napisao je Modig. "A dobro je kako starite pratiti i vrijednosti i rad bubrega i jetre, kao i visinu glukoze i mokraćne kiseline", dodao je.
Znanstvenici otkrili: Evo koliko često trebate voditi ljubav da biste usporili starenje
