Najtraženije s Tuđmanom

Imam četiri milijuna markica, a u obitelji ih skupljamo sto godina

Čakovec: Filatelist Darko Hunjak ima više od 4 milijuna poštanskih marki
Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL
1/5
09.03.2019.
u 16:10

Darko svoje blago čuva u kutijama i sve je uredno sortirano po državama i kataloškim brojevima

Darko Hunjak u podrumu čuva četiri milijuna maraka. Da je riječ o onim njemačkima koje se još mogu zamijeniti, jer Njemačka nije uvela vremensko ograničenje, bila bi to lijepa ušteđevina, a ovako je to “samo” bogata kolekcija poštanskih maraka iz cijelog svijeta.

– Ima ih sigurno i više od četiri milijuna. Sve ove kutije oko nas krcate su omotnica u kojima čuvam marke s kataloškim brojevima koji su zajednički za cijeli svijet. Sve je uredno sortirano po državama i kataloškim brojevima, tako da u roku od jedne minute mogu pronaći ono što mi treba – kaže Čakovčanin Darko (47) koji je dobar dio kolekcije naslijedio od “tete Marike”, kako je zvao tetu Mariju Hunjak koja je 65 godina skupljala marke. On se filatelijom bavi 35 godina, što znači da u podrumu leže rezultati stogodišnjeg marljivog skupljanja.

Nedostatak prostora postaje, kaže, sve veći problem. Vadi albume i pokazuje marke iz Vatikana, koje su mu najdraže. Najvrednija zbirka su mu marke s putovanja Ivana Pavla II., kojeg su zvali “papa putnik”, u 13 albuma s više od tisuću kuverata sa svih putovanja Svetog Oca kojemu su u čast nacionalne pošte država koje je posjećivao izdavale marke s njegovim likom. Pokazuje i marke s likom kraljice Elizabete II., kakvih ima više od stotinu, u raznim bojama i nominalama.

Čakovec: Filatelist Darko Hunjak ima više od 4 milijuna poštanskih marki
1/5

– Nominala je ono koliko marka vrijedi na dan kad je kupiš – objašnjava usput. Englezi su zaslužni i za prvu poštansku marku koja se pojavila u optjecaju. To je legendarna “Penny Black” koju je dao tiskati Rowland Hill 1840. Draga mu je i zbirka maraka iz Austrije.

– Imam dosta komercijalnih maraka iz zlatnog doba filatelije, a to su bile 70-e, 80-e i 90-e. Sve one izašle nakon 90-e i prije 70-ih su skuplje. Za vrijeme Jugoslavije bile su velike naklade i zato te marke ne vrijede puno, dok su hrvatske marke danas super prilika jer smo mala država, male su naklade i malo je nas filatelista.

Tražene one s Tuđmanom

Za deset godina naše će marke biti “vau”, ono što su danas, na primjer, Vatikan, Lihtenštajn, Luksemburg, Malta... S druge strane, Mađarska, Austrija, Njemačka i Rusija imaju marke koje su također super, ali nisu toliko zanimljive iskusnijim filatelistima. Svako naše kućanstvo sigurno ima neku marku iz Njemačke – napominje.

Filatelistima su posebno zanimljive marke s greškom koje su danas rariteti.

– Markama s greškama koje su povučene iz prodaje cijena raste. I danas se događa da se neke povlače zbog pogrešaka. Na primjer, marka s Ivicom Kostelićem na kojoj je bila i reklama jedne banke koja se na njoj nije smjela naći brzo je povučena iz prodaje. Ta edicija bila je u prodaji samo nekoliko sati, pa tko ju je uspio kupiti, imao je sreću. Kad neka marka izađe, pušta se i prigodna kuverta sa žigom koji važi samo za taj dan za tu marku i to se onda naziva “kuverta prvog dana”. Zbog greške, samo ne znam koje, povučena je i kuverta prvog dana Olimpijskih igara u Londonu 2012., koje nema u prodaji. U svjetskim razmjerima najpoznatije marke s greškom su “Preokrenuta Jenny” (“Inverted Jenny”) iz 1918. s avionom dvomotorcem Curtiss Jenny JN-4 koji je otisnut naopačke.

I Švedska se zeznula kad je 1855. tiskala niz od pet maraka s grbom, a greškom je veći broj onih od tri skilinga tiskan u žućkasto-narančastoj boji. Kina je izdala prvu marku na kojoj je bio šišmiš 1894., nazvanu “Wu Fu”, no na prvih 96 umjesto pet šišmiša, kako je bilo planirano, vide se samo četiri. Oni koji imaju takvu marku mogu je prodati i po cijeni od pola milijuna kuna.

– Potražnja diže cijene – kaže Darko.

U Hrvatskoj su najtraženije one s likom Franje Tuđmana jer je bio prvi hrvatski predsjednik, a i puno Hrvata iz dijaspore željelo ju je imati. I Janica je postala hit kad je osvojila olimpijske medalje.

- Marka na pismu vrijedi više nego ona koju skinete. Bolje je ostaviti cjelinu, da se vidi žig, nego je oprati. Jednom kad marka dođe u doticaj s vodom, to više nije to. Kakva god da je, bolje je da ostane nego da se opere ili izreže s kuverte ili razglednice – savjetuje.

Komercijalne marke kupuju se u poštama.

– Čim je nominala u startu veća, tim su marke u budućnosti skuplje. Ovo što ja radim neprofitabilna je filatelija, hobi. Primijetio sam da djecu sve više zanima filatelija. Roditeljima savjetujem da do maraka pokušaju doći razmjenom, a ne kupovanjem. Ima vremena za kupnju. Kupuju se albumi, povećalo i pinceta bez koje se neponištene marke ne diraju, ali do maraka je najbolje doći razmjenom, osim novih izdanja koja se kupuju na pošti.

U Hrvatskoj je nominala trenutačno 3,10 kuna. Filatelija je edukativan hobi jer djeca preko maraka mogu mnogo naučiti i o Hrvatskoj i o svijetu, o raznim kulturama i temama. Nema toga što marke nisu pokrile. Kad bi teoretski netko mogao posložiti redom sve marke koje su ikad izašle, dobili bismo pregled civilizacije svijeta. Na svim područjima, od sporta, olimpijskih igara, raznih kultura, flore, faune... To je povijest – kaže Darko kojeg je “teta Marika” učlanila u filatelističko društvo u Čakovcu. U spomen na nju osnovao je 2007. i klub “Marija Hunjak” i time odao priznanje ženi koja je zaslužna za promicanje filatelije u Čakovcu. 
Vrijednost maraka ovisi i o tome je li oštećena. Gleda se jesu li kratki ili oštećeni zubi, ima li nabora ili mrlja... Bezvrijedne su i one koje su u album lijepe lizanjem poleđine marke. Skupljati se mogu po državama, tematici, bojama, obliku...

Darko je prije mjesec dana otvorio i obrt jer je došao na ideju da izrađuje tematske izloške s markama.

– Izloške radim po narudžbi za nekoga tko nije nužno filatelist, ali ima neki obrt ili tvrtku koja se bavi djelatnošću koju onda ja prezentiram pomoću maraka. Radio sam izloške s markama sa starim satovima, pčelama, obitelji Zrinski i drugo. Tako nešto ne možete kupiti u trgovini, to su sve originali – objašnjava. Zanimljivo je da Francuzi vole na marke stavljati svoje slikare.

– Njihove su marke besprijekorne i dizajnom. Austrijanci često biraju motive iz turizma, to im je specijalnost. Afrika ima izuzetno puno maraka flore i faune i sve su vrlo živih boja, toliko da oči bole. Amerikanci su specifični po markama bez zubaca, imaju ih ravno rezane, a vrlo čest motiv im je zastava. Puno se bave poviješću i svaka druga im je zastava. U Velikoj Britaniji svaka treća je s kraljicom Elizabetom. Skandinavci vole brodove, ribe i obrte vezane uz njihovo podneblje. Nemaju puno biljaka i životinja.

Tragična priča obitelji Brčić

Cijela Finska povijest ima jednu ili dvije serije životinja, dok kod nas, u Italiji i ostalim mediteranskim državama ima jako puno flore i faune – secira države pomoću njihovih marki. Ima u kolekciji nekoliko kapitalaca, no ne voli ih isticati. Ima, primjerice, drugu marku koja je izašla u vrijeme Austro-Ugarske. Ne želi govoriti o novčanoj vrijednosti. O markama bi mogao govoriti satima. Prva koja je izašla ove godine u Hrvatskoj tiskana je u povodu sto godina Etnografskog muzeja u Zagrebu. Autorica joj je Alenka Lalić, a motiv je ženska ogrlica od dukata iz Gundinaca nastala u 20. stoljeću. Inače, prva hrvatska poštanska marka puštena je u promet 1918. i na njoj je prikazan rob koji skida okove.

Prva redovita poštanska marka nakon izlaska iz Jugoslavije bila je “Zračna pošta Zagreb – Dubrovnik” izdana 9. rujna 1991., a u povodu proglašenja neovisnosti Hrvatske izašla je i prva prigodna poštanska marka, i to u prosincu 1991. Među najcjenjenijim hrvatskim markama u posljednjih stotinjak godina su “Žeteoci”, “Udarni blok” iz razdoblja NDH i riječki “Fiume”. Među najcjenjenijim markama u svijetu je “Plavi Mauricijus” iz 1847. na Mauricijusu, koja može postići cijenu od milijun eura. Prikazuje profil kraljice Viktorije, a filatelistima je posebna zbog greške s otiskom “Post Office”, koji je kasnije zamijenjen s “Post Paid”. “Penny Magenta” Britanske Gvajane mnogi filatelisti drže najružnijom markom u povijesti. Za Hrvatsku je zanimljiva marka koju je 1960. izdala Austrija u povodu Svjetskog dana izbjeglica, a navodno prikazuje bijeg hrvatske obitelji iz Jugoslavije u Austriju, preko slovenskih Karavanki do Loiblpassa. Radilo se o Stjepanu Brčiću (34) iz Šibenika koji je radio u pošti u Šišljaviću pokraj Karlovca.

Zbog maltretiranja šefova i udbaša zatražio je dozvolu da se sa suprugom Zlatom (33) i dvojicom sinova iseli u Ameriku. Zahtjev mu je odbijen pa je s obitelji pobjegao u Austriju, uz pomoć posrednika iz Slovenije. U noći kad su prešli granicu padao je gust snijeg, vodič ih je promrzle ubrzo ostavio pa su se izgubili u planinama. Na žalost, oba sina, osmogodišnji Boris i 11-mjesečni Delano, izgubili su živote i pokopani su na groblju u St. Leonhardu. Prvi album s markama pojavio se 1862. u Parizu, koji se smatra kolijevkom filatelije koja je počela bujati 1862. Te je godine slikar Frederick W. Booty iz Brightona izdao prvi katalog poštanskih maraka na engleskom jeziku i prvi ilustrirani katalog maraka uopće. Filatelisti su se susretali i s falsifikatima koji su se u Drugom svjetskom ratu koristili i kao ratno propagandno sredstvo.

Na području Hrvatske po falsificiranju su posebno bile poznate riječke marke izdavane od 1918. do 1924., kad su se na mađarske poštanske marke otiskivali crni pretisci “Fiume”.

– Postoji puno zanimljivih priča, i to je još jedan od razloga zašto je ovaj hobi toliko zanimljiv – kaže D. Hunjak, koji često obilazi manifestacije i promovira filateliju. I ovoga će ga ljeta posjetitelji moći vidjeti na čakovečkom Porcijunkulovu, za štandom punih maraka.

Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...

Komentara 1

Avatar origi
origi
12:33 10.03.2019.

jel ova kada ševio ili je cijali život u markicama

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije