veganska večera

Iznenadili 
ih veganski ćevapi, suosjećajna šunkica i kesten-torta

Foto: Josip Regović/Pixsell
1/20
25.02.2019.
u 19:35

Sve se može ‘veganizirati’, istaknuli su organizatori večere na koju su pozvali 13 nevegana, a suosjećanje prema životinjama razlog je za promjenu prehrane i načina života

Na stolu ukrašenom laticama cvijeća dočekale su ih upaljene svijeće, u sobi prigušeno svjetlo i tiha muzika. Večera za 13 odabranih koji su željeli doznati nešto više o veganstvu ipak je bila malo drukčija.

Počela je pričom o Freddie, kujici s posebnim potrebama koja baš nikoga ne može ostaviti hladnim i izaziva suosjećanje. Upravo taj osjećaj vegani žele probuditi u onima koji jedu meso i mesne proizvode. I zato se te večeri pričalo o stradavanju životinja u klaonicama, o akcijama kojima se želi upozoriti na njihove patnje, o njihovu udomljavanju.

U razgovoru gotovo svi gosti priznaju - okruženi su ljudima koji imaju predrasude o veganstvu, od toga da je skupo, teško za užurbani život, neodrživo. I sami imaju neke od tih predrasuda, ali ipak bi željeli postati vegani. Neki ističu i zdravlje kao jedan od razloga za odluku, ali uglavnom je najvažniji motiv ljubav prema životinjama i suosjećanje s njihovim patnjama. Želja da upozna ljude koji o veganstvu imaju puno više iskustva od nje same nagnala je gospođu Vesnu da se prijavi na poziv Prijatelja životinja.

– Dugo sam bila vegetarijanka, dok sam živjela u Americi. A kad sam se vratila, pod pritiskom okoline počela sam jesti meso i vratila se na klasičnu prehranu. Nisam bila sretna zbog te odluke prvenstveno zbog suosjećanja. Sada sam se opet vratila vegetarijanstvu, no jedem jaja i mliječne proizvode. Veganstvo mi je korak dalje, ali još sam malo nesigurna. Trebam neke dodatne informacije, mislim da je opasno ako se ne napravi sve kako bi trebalo. I zbog toga sam ovdje – ispričala nam je.

Gospodin Matija i gospođa Sonja na vegansku su večeru stigli iz Koprivnice. Gospodin Matija otkrio nam je da sve više voli jesti povrće, a sve manje meso. Kaže, siguran je da mu uopće ne bi nedostajalo. Sve što je probao bilo mu je fino, ali ipak priznaje:

– Bilo bi mi možda lakše da je bio manji izbor jela. Ovako su mi se pomiješali okusi, nešto mi je bilo ljutkasto, nešto prezačinjeno, nešto jako fino. Malo sam skeptičan i zato što je sve što se koristi u veganskoj prehrani jako skupo – naglašava gospodin Matija.

Među gostima su bili i predstavnici mlađe generacije, oni koji se ipak lakše odlučuju na promjene. No kad dolaze iz konzervativnije sredine, a Maja i Sven kažu da je njihova upravo takva, iako žive u Čakovcu, tada im nije lako.

– Hrana je bila odlična, super mi je bio bolonjez. Mene je iznenadila torta od kestena, a Svena suosjećajna šunka. Problem je što živim s roditeljima, ali idemo malo pomalo. Mami sam pripremila tofu i svidio joj se. Jedem samo piletinu, a onda i drugi kad su sa mnom izbjegavaju jesti svinjetinu – ispričala nam je Maja, a Sven je dodao da ih još uvijek jako puno ljudi gleda kao čudake, posebno njegovi dečki iz kluba. Kaže, kad se peče roštilj često jede samo ajvar, jer za njega na tom roštilju ne bude ništa.

Gospođa Nada može zahvaliti svojoj kćeri Maji što se našla na večeri. Upravo ona ju je prijavila, željela je da mama iz prve ruke dozna nešto o veganstvu.

– Imala sam već prilike probati vegansku hranu, i to u restoranu. I bilo mi je ukusno. I ovdje je sve fino. Inače sam Dalmatinka pa mi povrće nije problem, meso mi ne bi nedostajalo, ali mislim da riba bi. No imam unuke i želim i njima pružiti mogućnost odabira – rekla nam je gospođa Nada. Iako na njihovu jelovniku još ima mesa, i gospođa Katarina i Sandra zbog empatije prema životinjama žele promjene.

Upravo s ciljem da svima koji su pomalo nesigurni pomognu u promjeni načina prehrane, ali i stila života, građanska inicijativa Vegan Thugz i Prijatelji životinja organizirali su vegansku večeru. Prva takva u prostorijama Prijatelja životinja, ali ne i posljednja. Jer zainteresiranih je bilo puno pa će sve ubrzo i ponoviti.

– Glavni nam je cilj probuditi suosjećanje i pokazati tko su vegani i da su svoj način života odabrali prije svega zbog životinja, a tek onda zbog hrane, zdravlja ili okoliša – kaže Dragan Šurlan, jedan od organizatora. Hranu su pripremali sami, a gosti su posebno hvalili veganske ćevape, lazanje i tortilje. Bilo je na stolu i hummusa, suosjećajne šunkice, dimljenog tofua, francuske salate i krekera, mariniranih sojinih medaljona, umaka od četiri vrste povrća, zlatnih krumpira, bolonjez-štrudlica, pizza-kiflica, varaždinskih klipića. I nakon svega, kesten-torta i kolači.

Sve se može ‘veganizirati’, istaknuli su organizatori i dodali da je te večeri na stolovima bilo bogatstvo koje hrani tijelo i dušu, jer nijedna životinja zbog toga nije stradala. Kako postati vegan, najčešće je pitanje s kojim se susreću. Kažu, nitko to ne mora postati preko noći, ali važno je donijeti odluku i početi. Podrška za taj put može se pronaći na veganopolis.net, a pomoći će i ‘vegan buddy’. Organizatori su svojim gostima dali i dodatne savjete, od toga gdje pronaći biljna mlijeka, veganski sir, šlag, ćevape i kulen, vegansku kobasu, gdje se jede najbolji veganski burger i koji je najbolji tofu. Za pomoć u pripremi hrane podijelili su i veganske kuharice objavljene u Večernjem listu, a sve koji imaju profile na Facebooku uputili su na grupu “Iz moje vegan kuhinje”. Kako su to sve i sami prošli, istaknuli su da se treba pripremiti i na moguće negativne komentare obitelji, a upravo zbog toga važno je okružiti se pozitivnim veganima i pozitivnim ljudima.

Recepte s veganske večere možete pronaći na stranici Prijatelja životinja

Ključne riječi

Komentara 2

ZB
Zoki-Bijela
20:01 25.02.2019.

Za kaznu ih potjerati da to pojedu

ŠV
Šime Validžić
04:17 26.02.2019.

Vegan sam zbog zaštite životinja i prirode pa mi je neprihvatljivo kad se na veganskim večerama i festivalima dogodi da gotovo sva jela sadržavaju egzotične namirnice. U ovom slučaju, to se odnosi na kokosovo i palmino ulje (od kojih se izrađuju veganski sirevi i margarin). Zbog takvih namirnica se događaju masovno uništavanje tropskih prašuma i drugih prirodnih ekosustava, istrebljenja biljnih i životinjskih vrsta, genocid protiv domorodačkih naroda i ubojstva aktivista - posebice u Južnoj Americi i Jugoistočnoj Aziji. Također, treba reciklirati otpad koji nastane nakon takvih događanja - a većina ne zna da se papirnati tanjur na kojemu je bila hrana ne može reciklirati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?