Utvrđeni grad Šibenik na samom moru, biblioteka povijesnih znamenja i kulture, zaštićen vapnenačkim grebenima i planinskim zaleđem, blagoslovljen s više od 300 otoka, otočića, hridi i grebena u svom akvatoriju, bogata riznica vinograda spojenih u jedinstvenu pjesmu urbanoga grada – tako, pomalo pjesnički, o svome gradu govore Šibenčani. Najponosniji su na Katedralu sv. Jakova iz 15. st., koja se ističe 71 glavom uklopljenom u vanjštinu, a skulpturama i mozaicima uklopljenim u nutrinu.
Priroda je bila široke ruke prema Šibensko-kninskoj županiji. Toliko raznolikosti i toliko ljepote na malom prostoru, od Nacionalnog parka rijeke Krke do slikovitih primoštenskih vinograda i Nacionalnog parka Kornati, koji izgledaju poput bijelih suza rasutih po modrom moru.
Zbog jedinstvene ljepote te neprocjenjive vrijednosti prirodnog i krškog fenomena, ali i vrijednih kulturno-povijesnih spomenika, turisti hrle u NP Krka. Izletnički brodovi iz Skradina izletnike dovode do Skradinskog buka, najvećeg i najraskošnijeg od sedam sedrenih slapišta rijeke Krke, čije su sedrene barijere stvarane 10.000 godina. Nešto udaljeniji, ali jednako impresivan je i šesti, pretposljednji Roški slap. Početak sedrene barijere čini niz malih kaskadica (u narodu zvane Ogrlice), dok je sredina sastavljena od brojnih rukavaca i otočića. Slap okružuje bogata vegetacija, a tu su i brojni mlinovi i stupe koji danas imaju vrijednost spomenika ruralnog graditeljstva.
Pravi je dragulj NP Krka otočić Visovac na Visovačkom jezeru s franjevačkim samostanom i crkvom. Današnji su mu izgled podarili redovnici, koji su ga stoljećima marljivim radom pretvorili u zeleni otok. U samostanu se može razgledati bogata zbirka umjetničkih, povijesnih i arheoloških predmeta ili jednostavno uživati u tišini i šetnji perivojem i parkom.
U šibenskoj su se regiji ljudi stoljećima bavili ribarstvom, maslinarstvom i vinogradarstvom, a jedinstveni otok Krapanj najpoznatiji je po – spužvarstvu. To je najniži i najmanji naseljeni otok na Jadranu (najviša mu točka ne prelazi 1,25 m n.v., a od kopna ga dijeli tek 300 m), a već 300 godina otočani ondje love spužve. Nekad davno vadili su ih ostima, a kasnije su ih izranjali, pa su poznati i po ronilaštvu.
U šibenskom zaleđu, na spoju kršne Dalmatinske zagore, ravnog miljevačkog platoa, markantne planine Promine, plodnog Petrova polja, kanjona rijeke Čikole i NP Krka leži grad Drniš. Posjetitelje će zadiviti prirodnim ljepotama, bogatim kulturnim naslijeđem te autohtonim proizvodima poput pršuta, sira i vina. Najstariji dio grada, drniška Gradina, iako ruševna, i danas je njegov simbol. O rimskoj povijesti svjedoče ostaci rimskog vojnog logora Burnum u selu Ivoševci, a nijemi svjedoci prohujalih vremena su i ostaci srednjovjekovnih utvrda Ključica, Kamičak, Bogočin-grad i Nečven. U drniškom kraju zanimljivo je posjetiti i Meštrovićev mauzolej kod Otavica u selu Ružiću, a i u samom Drnišu možete vidjeti više skulptura velikog kipara.
