Vrućine su nesnosne, na poslu preživimo pod klimatizacijskim uređajima, ali je teško izići na ljetnu žegu. I u kuće mnogi ugrađuju klime. Nakon toga uglavnom su bolesni. Upale grla, sinusa, leđobolja samo su neke od posljedica, a stručnjaci kažu da je riječ o nepravilnoj uporabi uređaja.
Ljudi najčešće griješe s preniskom temperaturom prema vanjskoj, što i nije toliko štetno ako se cijeli dan boravi u unutarnjem prostoru. Problem nastaje kad se izlazi iz njega vani, pa ponovno vraća, te obratno. Jednako je i s klimom u automobilu. Pravilo je da se, ide li se na dulji put, pola sata prije dolaska na cilj temperatura lagano povisuje objasnio je Stjepko Špoljarić, direktor tvrtke Ema. U prostoriji bi, preporučuje on, temperatura trebala biti na pola između 21 stupanj Celzijev i vanjske temperature ili maksimalno šest stupnjeva razlike.
Najvažnija je funkcija uređaja za hlađenje da smanjuje vlagu u zraku, a on to radi dok hladi. Posebno je važno mjesto na kojem je postavljen; zrak ne smije nipošto izravno puhati u lice, odnosno tijelo, jer može izazvati niz zdravstvenih tegoba.
Ako se pak javi nadraženost sluznice očiju, nosa i grla, glavobolja, pa i opći umor, to je znak da su se u uređaju nataložile bakterije, što je često u velikim sustavima. Razlog je u nedostatku negativnih iona u zraku, pa je poželjno nabaviti ionizator zraka rekao je S. Špoljarić.
