Iako su i danas prisutne brojne nepoznanice o nastanku depresivnog poremećaja, suvremena psihijatrija raspolaže brojnim, djelotvornim i raznovrsnim biološkim (psihofarmakoterapija, terapija svijetlom, deprivacija spavanja i kronoterapija te elektrokonvulzivna terapija), psihoterapijskim (kognitivno-emocionalna-bihevioralna terapija) i socioterapijskim metodama liječenja (interpersonalna terapija). Upravo ovakav kombinirani pristup u liječenju ovakvih bolesnika daje najbolje rezultate. No, koliko je važno učinkovito liječenje depresivne epizode, jednako toliko je važno i što osoba čini nakon depresivne epizode.
PSIHOFARMAKOTERAPIJA DEPRESIJE
Zahvaljujući dostupnosti relativno velikog broja djelotvornih, sigurnih i dobro podnošljivih antidepresiva, ali i drugih psihofarmaka s antidepresivnim učinkom, možemo reći da je psihofarmakoterapija temelj uspješnog liječenje depresivnih poremećaja. Ovdje je, odmah na početku, važno za naglasiti da svaki depresivni bolesnik treba dobiti individualno određeni i njemu prilagođeni oblik liječenja, pri čemu valja voditi računa o nuspojavama kako bi prihvatljivost lijeka od strane bolesnika bila optimalna. Osim u liječenju depresivnih simptoma, uloga je psihofarmakoterapije i u smanjivanju opasnosti od ponovne bolesti.
Antidepresivi
Antidepresivi su skupina lijekova različite kemijske strukture,
različitog mehanizma djelovanja i kliničkog učinka, koji otklanjaju
simptome depresije. Da bi neki lijek svrstali u ovu skupinu potrebno je
da djeluje barem na depresivnu epizodu umjerenog stupnja izraženosti, a
po nekima i na teške depresivne epizode. Oni predstavljaju
temelje
uspješnog liječenja depresivnog poremećaja.
Antidepresivni učinak ovih lijekova sastoji se u poboljšanju
raspoloženja, motivacije, psihomotornih i voljnih funkcija, te u
povećanju životne energije i regulaciji vitalnih funkcija kao
što su
uzimanje hrane, spavanje i budnost te seksualne funkcije.
Mehanizam djelovanja antidepresiva nije još u potpunosti
razjašnjen, no
postoji više teorija, mi ćemo ovdje navesti samo onu
najvažniju. Prema
toj teoriji najvažnijih učinak antidepresiva sastoji se u povećanju
koncentracije molekula odnosno neurotransmitera zadovoljstva u mozgu
koje skupnim imenom zovemo monoamini a u njih ubrajamo serotonin,
noradrenalin, dopamin. Antidepresivi bi njihovu koncentraciju
povećavali blokadom enzima koji sudjeluje u razgradnji monoamina,
takozvani MAO (monoaminooksidaza) ili blokiranjem ponovne pohrane
monoamina u presinaptičke završetke. Prema opisanom teoriji,
razlikujemo i sljedeće skupine antidepresiva:
neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina:
- klomipramin - Anafranil
- amitriptilin - Amyzol
- maprotilin - Ladiomil
neselektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (tzv. SIPPS):
- fluoksetin - Prozac, Portal, Fluval
- fluvoksamin - Fevarin
- paroksetin - Deprozel, Seroxat
- sertralin - Zoloft, Luxeta, Halea, Asentra
- escitalopram - Cipralex
- citalopram - Starcitin, Citalon
inhibitori monoaminooksidaze tipa A:
- moklobemid - Aurorix
Ostali antidepresivi:
- tianeptin - Coaxil
- reboksetin - Edronax
- venlafaksin - Efectin, Efectin ER, Velafax
- mirtazapin - Calixta, Mirzaten, Remeron
- hipericin - Aktivin H, Hyperici Aktiv
Od navedenih lijekova valja posebno istaknuti tzv. SIPPS-e obzirom
na njihovu manju toksičnost i bolju podnošljivost te
sigurniji profil u
odnosu na nuspojave u odnosu na ostale lijekove. Zovemo ih
još i
antidepresivima prve linije ili prvog izbora, tako da ih mogu
propisivati i liječnici primarne zdravstvene zaštite. Budući
imaju
slabo izraženu antikolinergičku aktivnost mogu se primjenjivati i kod
bolesnika s glaukomom i hipertrofijom prostate, a budući imaju neznatne
kardiovaskularne nuspojave mogu ih koristiti i srčani bolesnici.
KOGNITIVNO-EMOCIONALNO-BIHEVIORALNA TERAPIJA ( KEBT)
KEBT predstavlja strukturirane, konkretne i na problem orijentirane psihološke postupke s ciljem identifikacije problema, ispitivanja alternativa, stvaranja terapijskog odnosa, prepoznavanja povezanosti raspoloženja (emocija), mišljenja i djelovanja, poticanja aktiviteta i poboljšanja socijalne kompetentnosti, te promjene kognitivnih i ponašajnih obrazaca. Bolesniku se pristupa kao pogrešivom ljudskom biću koje može shvatiti pogrešnost svojega ponašanja i promijeniti ga. Bolesnici često imaju izraženu potrebu za ljubavlju, prihvaćanjem i odobravanjem i kada su prihvaćeni njihovo se stanje popravlja. No napredak je moguć samo ako se promijeni njihova iracionalna filozofija. Ona je važna u osposobljavanju bolesnika da se samostalno nosi s mogućim budućim depresivnim teškoćama, krizama i mogućim recidivima, odnosno da ih prevenira.
INTERPERSONALNA PSIHOTERAPIJA (IPT)
Interpersonalna psihoterapija polazi od pretpostavke da se ranija interpersonalna iskustva ogledaju u sadašnjem socijalnom ponašanju i usmjerava bolesnika na ovdje i sada, na odnose prisutne u sadašnjosti. Cilj je terapije postizanje uspješnog ispunjavanja socijalnih uloga i prilagodba bolesnika na problematične interpersonalne interakcije.
I za kraj nabrojmo nekoliko, u prvi mah jednostavnih savjeta, za bolje danas ali i bolje sutra:
1. Izaberite zdrav život, jer zbilja je «u zdravom tijelu
zdrav duh»
a to znači dobar san, zdrava prehrana i umjerena fizička aktivnost;
2. Budite ono što jeste, ne igrajte uloge, to iscrpljuje i
prazni čovjeka;
3. Učite biti sretni;
4. Duhovno jačajte;
5. Budite proaktivno usmjereni na svoje ciljeve i ostvarenje želja,
vizualizirajte cilj i time povećajte šanse za uspjeh;
6. Gledajte na problem kao na mogućnost da naučite nešto
novo;
7. Ne budite žrtva i mučenik;
8. Uvijek imajte par igrača na klupi za rezerve, ako ne ide na jednom
polju u životu, možda ćete biti bolji u nečem drugom;
9. Vježbajte pozitivno mišljenje;
10. Umjesto da kritizirate druge pohvalite ih;
11. Naučite oprostiti;
12. Slobodno izrazite svoje osjećaje, oni zato i služe, biće Vam
lakše nakon toga;
13. Ispunite si dan ljubavlju;
14. činite dobra djela;
15. Pjevajte dok radite;
16. Izrazite svoju zahvalnost;
17. Veselite se tuđem uspjehu;
18. Budite radije ljubazni nego u pravu;
19. Volite ono što radite;
20. NIKAKO ne propuštajte priliku za smijeh!!!
21. Otvorite se životu i ljudima;
Znam da većina ovih savjeta zvuči dosta jednostavno, ali ponekad ih je tako teško primijeniti, zar ne? Ovom kolumnom bi završili naše druženje s depresivnim poremećajem, i od idućeg puta bi se počeli upoznavati s širokim spektrom poremećaja ličnosti.
