Izlazim s prijateljima samo kako ne bih nešto propustila. Kako reći ne? Bojim se da će u školi ponovno biti loše i o tome razmišljam neprestano. Je li sa mnom sve u redu? Rekla sam roditeljima da želim razgovarati sa psihologom, zabrinuli su se da se nešto katastrofično događa, kako to riješiti? – Sve su ovo muke koje muče mlade osobe koje su se odlučile otvoriti i postaviti pitanje psihologinji Mateji Kušić koja je ujedno i voditeljica projekata u Hrabrom telefonu. Cijeli razgovor vođen je na temu mentalne higijene, točnije, usmjeren na uglavnom anksiozne smetnje.
Na društvenim mrežama nije sve stvarno
Jedan od vodećih problema mladih ljudi koji su se obratili psihologinji Kušić bio je i slika o sebi. Naime, društvene mreže prikazuju savršene živote, perfektne fizičke izglede, što često može poljuljati samopouzdanje pojedinca. Mateja Kušić istaknula je kako je upravo u ovim situacijama važno raspoznati što je istina. Naime, iako društvene mreže predstavljaju savršenstvo, u stvarnosti svi ljudi imaju loše dane i određene mane. Zato je vrlo važno odvojiti fikciju od stvarnosti i shvatiti da društvene mreže nisu prikaz realnosti.
Upravo nerealna slika na društvenim mrežama može potaknuti unutarnji glas, odnosno bujicu negativnih misli pojedinca koji uglavnom govori kako osoba nije dovoljno dobra i kako ne vrijedi. Kušić ističe da na vrijeme treba prepoznati takve misli. Tvrdi, postoji vježba borbe protiv toga, no za početak, važno je znati da nije svaka misao istina. U trenutcima negativnih misli, bilo bi dobro zamisliti kao da to priča neki šaljiv glas, šaljivim tonom i tada takve misli gube na snazi.
Svatko ima pravo na podršku
Jedno od postavljenih pitanja bilo je i kako reći roditeljima da postoji potreba za psihološkim savjetovanjem, a bez da se uplaše. Mateja Kušić kaže kako je dovoljno istaknuti da ako se osoba osjeća kao da bi razgovor sa stručnom osobom koristio, to je sasvim u redu i svatko na to ima pravo bez obzira na stav roditelja. Onaj tko potraži psihološku pomoć nije automatski bolestan, izopačen, ili manje vrijedan kako se često zna misliti u društvu. Stigmu o mentalnom zdravlju, ali i mentalnim poteškoćama nužno je prevladati.
Anksioznost, ali i depresivne smetnje nastaju pod sve većim pritiskom društva u kojem sve mora biti idealno. Istina je da ne mora i da nije, a učestalo korištenje društvenih mreža može poremetiti sustav vrijednosti. Još jedna boljka novog doba je takozvani FOMO, odnosno, kako objašnjava Kušić – Fear of Missing out. Odnosno stah da ako kažemo ne, ili odbijemo neko druženje, da ćemo nešto važno propustiti. Kušić za takvu pojavu ima jednostavno objašnjenje.
Naime, sasvim je u redu priznati da nam treba odmora. Treba kvalitetno razlučiti što je dobro za nas, što ne želimo, a što želimo. U situacijama kada smo pozvani na socijalne događaje ili druženja, a to ne želimo – dovoljno se zahvaliti i reći da nam treba dan odmora. Dan za punjenje baterija. Kako to Mateja Kušić štosno objašnjava, FOMO (Fear of Missing out) pretvoriti u JOMO (Joy of Missing out) – odnosno reći sebi: sada sam propustio/la ovo događanje i baš mi je lijepo. Baš mi je to trebalo.
Samo 1 posto djece dobiva stručnu pomoć i podršku
Da mentalno zdravlje svakako ne bi trebalo biti tabu tema u društvu pokazuju i statistike. Naime, čak 20 posto mladih u Republici Hrvatskoj u dobi od 17 do 25 godina pati od neke psihičke smetnje. Njih samo 1 posto dobiva stručnu pomoć i podršku. Ove statistike pokazuju da je svijest o važnosti mentalne higijene i dalje vrlo niska, te da se tek mali broj mladih ljudi doista odvaži priznati da ima problem i da treba pomoć.
Upravo zato, Wiener osiguranje osmislilo je projekt mentalne higijene. Wiener osiguranje time potiče zdrav život mladih, ali i čini društveno odgovoran i vrlo važan posao: razbija stigmatizaciju o tegobama psihološke prirode. S kojim se to problemima mladi sve više susreću, što muči srednjoškolce danas, te nalazite li se možda i vi u nekom od problema možete pogledati u emisiji na Youtube-u.
Sadržaj nastao u suradnji s Wiener osiguranjem
