Stiže nam još jedna bogata gastronomska jesen u kojoj, i ako nam je kućni budžet siromašniji, možemo uživati svim osjetilima. Počinje, naime, sezona kestena, gljiva, bundeva, paprika, cvjetače, kupusa, špinata... koji i nisu tako skupe namirnice, a uz malo truda i kreativnosti, mogu biti vrhunske delicije na našem stolu. S gljivama ipak budite oprezni. Šumsko meso može i zavarati pa onima koji ih ne poznaju savjetujemo da se drže provjerene ponude na tržnici.
No valja znati i kako zbog visokog postotka vlage ne mogu dugo stajati u hladnjaku, najviše dva do tri dana, i nikako u plastičnim vrećicama u kojima se pregriju i brzo pokvare. U raznim oblicima, cijele, čak i naribane i spremne za pripremu, na tržnicama bojama i oblicima pažnju već plijene i bundeve, od kojih je i samo pečena ‘šećerka’ sama za sebe delicija, bilo da je jedete samostalno ili s mesom. Oplemenjena začinskim travama, peršinom, majčinom dušicom, kaduljom, lovorom... bit će još ukusnija i zamamnija u juhama, varivima, njokima, rižotu - ili pak sirova u salati ili soku.
Da biste je ukusno pripremili, a i druge plodove jeseni, zavirite s nama i našim prvim prilogom Tradicionalna jesenska jela, koji izlazi u nedjelju, 14. 9., u stare kuharice naših baka i otkrijte recepte za juhe i predjela te glavna jela o kojima će se dugo pričati. Baš kao nekad, a možda i ne tako davno, kad je na bakinu stolu kraljevala guska punjena kestenima, nonini fuži mirisali na tartufe, a ‘hajdini gibanek’ s ribanom tikvom ‘plivao’ u svježem siru i vrhnju. Za prste polizati...
S jeseni nam stižu brojne namirnice koje će nas napuniti energijom i poboljšati naše zdravlje, a kao i to godišnje doba, dolaze u milijun raznih boja, okusa i mirisa. Još ako oko nas miriše na slatku bučnicu, pitu od jabuka ili zamamnu štrudlu od borovnica, procvjetat će naši okusni pupoljci i vratiti nas u djetinjstvo kad su se kolači nedjeljama i blagdanima podrazumijevali, makar i u obliku skromne kukuruzne bazlamače, dok danas podliježemo brzim grickalicama iz pekarnica na svakom koraku.
Ako nas na trenutak i zavaraju, ti mirisi nisu ni blizu onih od kojih nas je baka sa smiješkom tjerala i šaptala da pričekamo da se ohladi. Bajkovitu buču, tikvu, bundevu, bundavu, misiraču, koju djeca danas više poistovjećuju s Pepeljuginom kočijom ili strašnim simbolom Noći vještica, mi smo tako, prema bakinoj kuharici, sljubili s makom, sirom, medom, narančama..., lovranske marune i njihove ne tako plemenite rođake s čokoladom, vrhnjem, rumom i šljivama, a nismo zanemarili ni jabuke i kruške kao izvore zdravlja, kao ni kraljicu među kraljicama Mediterana - rajsku smokvu, omiljeno Kleopatrino voće, koje su još stari Sumerani koristili u ljekovite svrhe, a atletičari ih na olimpijadi dobivali umjesto medalja. U bakinim receptima, koje donosimo u ponedjeljak, 15. 9., u prilogu Narodne jesenske slastice, nisu zaobiđene ni slatke bobice, od kupina do mirisnog grožđa, gotovo nepoznati rogač te nezaobilazni orasi i bademi. U tradicijskim receptima iz naše knjižice naći ćete i splitsku tortu, viški hib... - praznik za nepce i dušu koji sigurno ne smijete propustiti.
Ne propustite, od nedjelje, 14. 9., samo u Večernjem listu Narodne jesenske kuharice, koje u dva priloga, u nedjelju i ponedjeljak, donose niz primamljivih recepata, jer kada krenu prohladni jesenski dani, najslađe je zgrijati se za stolom!
