Kada govorimo o Dalmaciji, prve su nam asocijacije plaže, čisto more, godišnji odmori na atraktivnim dalmatinskim lokacijama i, naravno, ukusna i zdrava mediteranska spiza. No postoji jedna izreka, koja nije daleko od istine – neku destinaciju možete dobro upoznati i potpuno je doživjeti tek kada zagrebete malo dublje, kada istražite lokalne običaje i način života ljudi kraja koji ste došli posjetiti. Dalmatinska mjesta, bilo ona koja su na otocima ili na obali, najviše o sebi pričaju ako na terasu sjednete s nekom nonom ili barbom, pa uz čašu bevande poslušate kako je to izgledalo nekada i koliko je surov i siromašan život bio na kamenu, uz more, koliko se radilo po maslinicima ili u polju, i kako je teško bilo prehraniti obitelj na zemlji koja je davala roda po milosti prirode.
No ljudi su stvarali svoje priče, rađali se, vjenčavali, odgajali djecu i, u konačnici, odlazili. Neki običaji zadržali su se i do danas, i dali znak prepoznatljivosti našoj obali i otocima, a vjenčanja su ispisivala posebnu priču. Ne samo što su govorila o ljubavi, onoj do kraja života, već su bila simbol partnerstva, zajedničke borbe za preživljavanje u krškom kraju i preduvjet za početak novoga života. Vjenčanja su bila prilika da se na trpezu iznese najbolja hrana, a upravo tradicionalna dalmatinska jela, koja se danas smatraju specijalitetima i visoko su cijenjena u gastronomiji, nastala su iz skromnosti i siromaštva.
Osim što su u današnjoj gastronomiji ocijenjena kao vrhunska jela, puna arome i mirisa Mediterana, njihov specifičan način pripreme smatra se najzdravijim u Europi te ga je prepoznao UNESCO svrstavši ga na prestižnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Svadbene trpeze prije negoli je Dalmacija procvala zbog razvoja turizma nisu se puno razlikovale od onoga što se u ovome našem kraju s ponosom poslužuje i danas – pašticada, brudet, hobotnica pod pekom, soparnik, razna rižota s plodovima mora, sve obogaćeno domaćim maslinovim uljem i začinskim biljem od kojeg se najviše koristi lovorov list, kadulja i ružmarin.
Mladenka se kupovala, a na zajedničkoj postelji jela se kokoš, jabuka ili kolač
Tradicionalna svadba u Dalmaciji prepuna je simbolike koja se održala sve do danas. Ako imate čast prisustvovati jednoj takvoj ceremoniji, rezervirajte vrijeme od jutra jer u ovo doba dana kreće kupovanje mladenke. Mladoženja dolazi po mladu i pregovara o njezinoj cijeni s bratom. Prvo iz kuće mladenke izlaze njezina braća i traže novac od mladoženje prije nego odvede mladenku. Mladoženja daje lažni novac, što razljuti mladenkinog oca koji ljutit izlazi iz kuće. Mladoženji se pridružuje kum i u kuću baca pravi novac, nakon čega otac mladoženji predaje mladenku, ali ne onu pravu. Nakon prve lažne mladenke slijedi još nekoliko, odnosno onoliko lažnih mladenki koliko mladenka ima žena u užoj obitelji, sve dok na kraju ne izađe prava mladenka.
Tijekom svadbe mladenki se krade cipela, a potom je netko od uzvanika, najčešće kumovi, pokušavaju otkupiti. Najčešće u ulozi “lopova” je neko dijete koje se s kumovima cjenjka za cipelu. Nakon svadbe mladenka ulazi u mladoženjinu kuću, a kako bi pokazala da je dovoljno sposobna i snažna za rad u kući i na polju, mora preko krova baciti jabuku.
Potom mladoženja mladenku prenosi preko kućnog praga, a u njihovoj ih sobi čeka škrinja s poklonima koju je za mladenku pripremila obitelj mladoženje. Mladenkina škrinja je simbol bogate budućnosti ispunjene ljubavlju, obiljem i srećom. Običaj koji se prakticirao u starijim generacijama bio je prvi zajednički obrok supružnika na bračnoj postelji koji je predstavljao simbolični početak njihova zajedničkog života, a mladenci su jeli pečenu kokoš, jabuku ili kolač, što je ovisilo o materijalnom statusu njihovih obitelji.
U svakom dijelu Hrvatske postojao je neki običaj za zaštitu od uroka, a u Dalmaciji su to tri zrna soli, dva lista masline i komadić svijeće koji su se stavljali u džep svim uzvanicima.
Neka jela za sirotinju, danas su postala nezaobilazni gastro doživljaj Dalmacije
Iako su neki od svadbenih običaja, koje smo opisali, danas često izostavljeni s vjenčanja, i dalje se preferira tradicionalna dalmatinska spiza. Sveti Duje od krokanta u Dalmaciji je najpopularnija svadbena torta, a kako originalna slastica ima oblik zvonika Sv. Duje, vjeruje se da ako se “kampanel” nagne na desnu stranu, prvo “dite bit će muško”, a ako se nagne na lijevu stranu mladenci će prvo dobiti “ćer”. Riječ je o vrlo krhkoj poslastici, koja se priprema od šećera i grublje mljevenih badema. Kada se karamelizira šećer i dodaju mu se bademi, ovaj svadbeni desert pažljivo se oblikuje, što su tradicionalno radili muškarci.
Naravno, na dalmatinskoj ćete svadbi svakako imati prilike kušati pašticadu, a nekad davno bila je na stolu ipak malo imućnijih obitelji. Njena receptura potječe iz starih grčkih i rimskih kuharica, odnjegovana je na našoj obali i preživjela je sve do danas. Ova kraljica dalmatinske kuhinje dokazuje kako Dalmatinci, osim ribe i plodova mora, itekako znaju pripremiti ukusne mesne delicije.
Brudet, jelo koje je nekad nastajalo od ostataka iz ribarskih mreža, danas je nezaobilazan dio svadbenog menija u Dalmaciji. Sastojci, kao i recepti, brojni su pa tako ga neki pripremaju od ugora, grdobine i škarpine, neki od srdela i sitne ribe, a primjerice, u neretvanskoj dolini, pripremaju ga od jegulja i žaba. Može se jesti uz paštu ili palentu, a mnogi ljubitelji ovog jela reći će da im je dovoljan samo kruh da ga “potoćaju”.
Hobotnica ispod peke, koja se smatra posebnim gastronomskim užitkom i uzvanici na svadbama jedva je čekaju, nekad se također smatrala hranom za sirotinju. Hobotnicu se moglo lagano uloviti, a u kombinaciji s krumpirom mogla je nahraniti mnoga gladna usta u obitelji. Nezaobilazno predjelo na dalmatinskim svadbama je pršut, često u kombinaciji s domaćim kruhom ispod peke, maslinama i sirom.
Ova omiljena delikatesa zaštićena je oznakom zemljopisnog podrijetla Europske unije, a posebnost dalmatinskog pršuta očituje se u njegovom tradicionalnom i prirodnom procesu proizvodnje, bez dodanog konzervansa i aditiva. Kada govorimo o predjelima, evo još jednoga, nekad sirotinjskog jela, a to je poljički soparnik, autohtono jelo iz Poljica koje se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene nematerijalne baštine. Usitnjeni listovi blitve i luka pečeni između dva tanka sloja jednostavnoga tijesta, hrana su i tradicija u jednome, a jelo je dobilo ime po riječi “sopar”, što je stari naziv za pepeo pod kojim se ova delicija tradicionalno priprema.
Okuse Dalmacije možete donijeti u svoj dom!
Ovi dalmatinski gastro užici nisu rezervirani samo za svadbe niti za restorane, a predivne okuse tradicionalnih naših mediteranskih jela možete donijeti i u svoj dom. Lidlov asortiman “Okusi zavičaja” u ponudi ima namirnice lokalnih OPG-ova, od maslinova ulja, palente pa do pršuta, sira i maslina. Na primjer, iako se soparnik tradicionalno priprema u ognjištu ili kamenoj peći, vi ga možete pripremiti u pećnici.
Sastojci
Za tijesto:
250 g glatkog brašna “Okusi zavičaja”
½ žličice soli
2 žlice maslinovog ulja “Okusi zavičaja”
130 ml vode
Za nadjev:
400 g blitve
svježi peršin
1 luk
15 ml maslinova ulja “Okusi zavičaja”
Za premaz:
2 žlice maslinovog ulja “Okusi zavičaja”
2 režnja češnjaka “Okusi zavičaja”
2 žlice mljevenih badema
sol
crni papar
Priprema
Od brašna, soli, ulja i vode zamijesite mekano tijesto, podijelite ga na dva djela pa svaki premažite uljem i ostavite da odstoji 30 minuta do sat vremena. Dok tijesto odmara, pripremite nadjev. Blitvu operite pa svaki list dobro osušite papirnatim ubrusima kako blitva ni bi pustila vodu i razmočila tijesto. Maknite središnju bijelu žilu, a zeleni dio narežite na trakice. Dodajte sitno nasjeckani luk, peršin, maslinovo ulje i sve začinite.
Pećnicu zagrijte na 250 stupnjeva. Pola tijesta tanko razvaljajte na pobrašnjenoj površini da dobijete krug promjera 30 cm. Stavite ga na dno pleha, koji ste posuli kukuruznom krupicom. Po tijestu rasporedite nadjev od blitve i poklopite ga drugom polovicom razvaljanog tijesta. Zarolajte krajeve soparnika, a gornje tijesto izbodite vilicom. Smanjite temperaturu pećnice na 200 stupnjeva i pecite soparnik 20 do 25 minuta. U 2 žlice maslinova ulja dodajte protisnuti češnjak i bademe. Gotov soparnik premažite pripremljenom mješavinom, narežite i poslužite toplo.
Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.
