“Naša princeza, beba, naša Trnoružica začarana je u svom polusnu autizmom koji joj ne dopušta da se sasvim probudi”, opisala je jednom prigodom svoju 24-godišnju kćer predsjednica Udruge za autizam Lidija Penko. A ta činjenica ostaje nepromjenjiva unatoč svoj ljubavi koju obitelj Penko, i većina drugih koji se suočavaju s takvim problemom, pruža svome najslabijem članu. U Hrvatskoj, prema registru, od poremećaja iz autističnog spektra pati oko 1100 osoba. Udruga za autizam procjenjuje da je brojka od 8000 osoba s nekim autističnim poremećajem bliža istini. Nepobitno je, upozoravaju iz udruge uoči Svjetskog dana svjesnosti o autizmu 2. travnja, da broj raste.
Bolje prepoznavanje
To jest dijelom posljedica bolje edukacije, prepoznavanja i obuhvata, no problem time nije manji. Ovogodišnji Dan svjesnosti o autizmu obilježava se, inače, pod motom “Autizam govori srcem, predugo čekamo”, no organizatori prigodnih događanja u mnogim hrvatskim gradovima žele odaslati i poruku da postoji velik problem skrbi za odrasle s autizmom. Naime, stambene zajednice za osobe s autizmom postoje samo u Zagrebu.
Kasni dijagnoza
– Razine poremećaja su razne, neke autistične osobe završavaju fakultete, ali mnoge zauvijek ostaju djeca. Problem je to veći s odraslima koji pate od autizma jer je stručna skrb u vrijeme kad su oni bili mali bila oskudnija nego sada i potrebnija im je snažnija pomoć i podrška nego što će, nadamo se, današnjoj djeci s autističnim poremećajem trebati kad odrastu – kaže Lidija Penko.
Autizam se, inače, javlja češće u dječaka nego u djevojčica u omjeru jedan naprema tri, a posljednja istraživanja govore da se na 110 novorođene djece rađa jedno s poremećajem iz autističnog spektra. Naša sugovornica kaže da Hrvatska još uvijek zaostaje u ranoj dijagnostici. Dok se, recimo, u Americi autizam dijagnosticira već sa 1,8 godina, u nas najčešće tek oko četvrte godine.
– A upravo se do četvrte godine može najintenzivnije pomoći autističnom djetetu. No, ide nabolje. Nekad je kod nas bilo uobičajeno da se dijagnosticira tek oko sedme godine – kazuje L. Penko, čija se udruga zalaže za donošenje nacionalne strategije za autizam.
2.TRAVNJA
Osam tisuća djece i odraslih zarobljeno u polusnu autizma
Sumnju na autizam izaziva i ako mališan odbija maženje i fizički kontakt, ne traži društvo vršnjaka, ne pokazuje strah od opasnosti, ne gleda u oči i sl.
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
ovi tzv. novinari bi trebali malo proucit materiju a ne samo prepisat lazi i servirat ono sto pisu \"zapadnjacki\" novinari i ono sto tvrde zapadnjacki lijecnici. Autizam kao takav nije bolest,niti su ta djeca nesposobna, zaostala,ne drustvena itd, ta djeca su visestruko inteligentnija od vecine ljudi na zemlji te takodjer imaju neke veoma zanimljive sposobnosti poput citanja aura drugih ljudi i medjusobnog ne glasovnog komuniciranja(telepatski) .....