osvajači Zlatne pribadače

Ovo su top 10 dvoraca i palača u Hrvatskoj prema ocjenama na Google kartama

shutterstock
21.09.2023.
u 10:30

10 dvoraca i palača iz Hrvatske nagrađeno je Zlatnom pribadačom, priznanjem koje dodjeljuje Google na temelju recenzija i ocjena korisnika na Google kartama.

'Nakon tri uspješne godine vođenja projekta Golden Pin u Poljskoj, ponosni smo što vidimo da se širi i na druge zemlje, uključujući i Hrvatsku. Hrvatska se može pohvaliti bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, s riznicom skrivenih dragulja koji čekaju da budu otkriveni i istraženi. Nagrada Golden Pin je posebna jer, iako je mi kao tvrtka dodjeljujemo, ona je zapravo priznanje korisnika i putnika koji su posjetili ova mjesta', rekao je Joško Mrndže, Googleov regionalni direktor za Adriatic regiju za Croatia Week.

'Zahvaljujući njihovom angažmanu i recenzijama deset dvoraca i palača počastili smo figuricama Zlatne pribadače. Još jednom čestitam svim pobjednicima i nadam se da će još više ljudi biti inspirirano posjetiti ove nevjerojatne lokacije i cijeniti njihovu povijest i ljepotu', dodao je. A, ovo su nagrađeni dvorci i palače u Hrvatskoj:

VEZANI ČLANCI: 

Dioklecijanova palača: Predstavljala je carsku rezidenciju u Splitu, a sagradio ju je oko 300. godine rimski car Dioklecijan. Povijesni kompleks Splita s Dioklecijanovom palačom uvršten je na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine 1979. godine.

Dvorac Eltz: Dvorac Eltz barokna je palača u Vukovaru. U dvorcu iz 18. stoljeća nalazi se Gradski muzej Vukovar, a smješten je na obali Dunava.

Dvorac Trakošćan: Smješten u sjevernoj Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji, još je u 14. stoljeću bio mala srednjovjekovna utvrda. U 19. stoljeću obitelj Drašković pretvara dvorac u rezidencijalnu kuriju u neogotičkom stilu, okolni krajolik u prekrasne romantičarske perivoje, a dolinu u slikovito veliko jezero.

Dvor Veliki tabor: Ovaj se dvorac nalazi u Zagorju, nedaleko Desinića. Ovaj srednjovjekovni i renesansni dvorac izgrađen je još u 12. stoljeću, a današnji izgled datira iz 16. stoljeća. Njegov postav uključuje stara vozila, etnografske predmete, mačeve, slike i keramiku, kao i opis njegovih najpoznatijih vlasnika, obitelji Ratkaj.

Frankopanski kaštel, Krk: Sagradila ga je krčka plemićka obitelj Frankopani, a danas ga je u cijelosti moguće razgledati šetnjom po zidinama i razgledavanjem unutrašnjosti kaštela.

Kaštel Morosini-Grimani: Nalazi se u središtu slikovitog Svetvinčenta i stoljećima je simbol samog centra. Sagrađen je u 13. stoljeću, a današnji dvorac predstavlja oblik kasnosrednjovjekovne gradnje s izrazito naglašenim renesansnim obilježjima.

VEZANI ČLANCI: 

Palača Sponza: Najreprezentativnija građevina javnog značaja u Dubrovniku i danas čuva najvredniju arhivsku građu dubrovačkog područja. Palača je posebno dragocjena jer je od izgradnje do danas sačuvana u izvornom obliku.

Stari grad Čakovec: Najvrjedniji kulturno-povijesni spomenik u Međimurju. Stara renesansna palača pretvorena je u monumentalni barokni dvorac koji je danas simbol identiteta i tradicije Međimurske županije.

Dvorac Ozalj: Srednjovjekovni grad Ozalj iznad Kupe sagrađen je u 6. stoljeću, ali je u 18. stoljeću pretvoren u dvorac i dobio oblik kakav danas vidimo. Ulaz u ovaj prekrasan dvorac je preko mosta koji je nekada bio stražarnica. Ovdje su živjele mnoge plemićke obitelji, uključujući obitelji Zrinski i Frankopani. Dvorac je danas muzej arhitekture i umjetnosti iz prošlih stoljeća.

Trsatska Gradina: Jedan od najposjećenijih i najprepoznatljivijih simbola grada Rijeke. Dvorac je sačuvao značajke ranosrednjovjekovne gradnje, a danas je obogaćen novim sadržajima te se u njemu često održavaju ljetni koncerti i kazališne predstave na otvorenom.

Ovo su najpovoljnije europske destinacije za odmor u dvoje - naši susjedi dominiraju ovom listom:

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije