Kratki zimski dani, postblagdanski detoks te korona i oporavak od nje imaju snažan utjecaj na naš imunitet, što je bio povod za susret s prof. Višnjom Bartolović, prevoditeljicom knjige “Sveta Hildegarda i hrana kao lijek”, koja u hrvatskoj objavljena u nakladi Verbuma iz Splita. Sveta Hildegarda (1098. – 1179.) svetica je i crkvena naučiteljica (papa Benedikt XVI. proglasio ju je 2012. “doktoricom sveopće Crkve – Doctor Ecclasiae universalis”). Ostavila je pravu riznicu recepata i savjeta kako hranom i začinom održati zdravlje i izliječiti mnoge bolesti, a koji se mogu primijeniti i danas. Točnije, receptura i savjeti sv. Hildegarde iz Bingena u Njemačkoj postali su iznimno popularni posljednjih godina upravo zbog svoje primjenjivosti u suvremenom načinu života.
Prof. Višnja Bartolović objašnjava nam kako na prirodan način i prema recepturi sv. Hildegarde možemo pomoći svojem imunitetu i podići razinu vlastitog zdravlja. Odnosno, kako izborom i načinom prehrane sami možemo ojačati imunitet te organizmu pomoći brojnim biljnim pripravcima koje, zapravo, koristimo kao začine u hrani ili čajeve koje možemo piti tijekom cijeloga dana.
– S obzirom na izazove za imunitet koje trenutačno prolazimo, osobno u prehrani redovito koristim začine koji su jaki imunostimulatori, poput galganta, đumbira, zubovca, muškatnog oraščića, klinčića, limuna, meda, češnjaka. Izniman pripravak koji se koristi i za imunitet i za jačanje srca je mješavina začina s piskavicom koja nevjerojatno poboljšava okus jelima. Moji prijatelji i znanci ga obožavaju, uključujući i mene – kazuje nam prof. Višnja Bartolović svoje vlastito iskustvo, dodajući kako briga za zdravlje tijekom zime počinje ljeti, odnosno u proljeće.
– Organizam će se mnogo lakše oduprijeti uzročnicima bolesti ako ga pripremimo za to svibanjskom kurom, odnosno eliksirom od pelina. To je jedan od univerzalnih ljekovitih sredstava u Hildegardinoj medicini, pa se primjenjuje kod gripe, slabog imuniteta, srčane slabosti i bolesti pluća, slabosti bubrega, staračkih simptoma, želučanih i probavnih smetnji. Koristi se od svibnja od kraja listopada – kaže ona i dodaje da briga za tijelo obvezno treba obuhvaćati i kretanje.
– Osobno jako volim šetnje u prirodi i aktivnosti koje me opuštaju, poput smijeha, gimnastike i plesa. Nadalje, pazim da dovoljno spavam i da se ne iscrpljujem. Ne zove se umjerenost uzalud “zlatna sredina” – kaže prof. Bartolović.
Kura mirisnim štrpcem
Koliko je prema sv. Hildegardi važna detoksikacija – pitamo je.
– Sa stanovišta Hildegardine medicine, detoksikacija organizma iznimno je važna, jer omogućuje organima da neopterećeno rade. Najvažniji je pritom probavni trakt, jer je odgovoran za imunitet. U svrhu detoksikacije probavnog trakta provodi se kura čišćenja s mirisnim štrpcem koji na vrlo blag i djelotvoran način čisti stijenku crijeva i omogućuje joj da optimalno radi. Kura se provodi jednom godišnje i traje oko tri tjedna. Osim ove kure, za dobro funkcioniranje probave vrlo je važno što jedemo, pa je u medicini sv. Hildegarde i način prehrane oblik detoksikacije – kaže prof. Bartolović, naglašavajući kako se osim probavnog trakta detoksikacija provodi i preko kože masažama, saunom, hladno-toplim kupkama te drugim postupcima.
No što god poduzimali u detoksikaciji organizma, najvažnija je kontinuirana zdrava prehrana.
– Optimalne namirnice za čovjekovo zdravlje su pir, voće i povrće. Dobra je i zob i pšenica, no pšenica samo integralna i pečena. Dovoljno je pojesti malo mesa (npr. piletinu, puretinu, janjetinu, jaretinu, teletinu), nešto ribe. Dobre su i grahorice (grah, slanutak, bob), jaja u malim količinama, a od masnoća hladno prešano suncokretovo ulje i ekstradjevičansko kokosovo ulje – kaže prof. Bartolović, dodajući kako je važno da namirnice barem kratko termički obradimo ili začinimo, jer inače organizam proizvodi još više sluzi, što nije dobro posebice ako smo prehlađeni ili bolesni.
Što bi se, generalno, moglo preporučiti za doručak, ručak i večeru prema napucima sv. Hildegarde?
– Za doručak treba pojesti nešto toplo, jer od te topline svi unutarnji organi dobivaju energiju za rad. Preporučujem toplu kašu od pirovih pahuljica (ili od habermusa ili od pirove krupice) s voćem i začinima (po prstohvat galganta, cejlonskog cimeta i zubovca), žličicom meda, 10 badema i jednom žličicom crne buhačice koja je prebiotik i održava zdravu crijevnu floru i obnavlja sluznicu probavnog trakta – kaže ona i dodaje kako se za doručak može pojesti i kruh s marmeladom ili pohani kruh te popiti čaj od komorača, koji sadrži mnogo vitamina C ili tzv. “pirovu kavu”, kavovinu pripravljenu od prženog i mljevenog pirova zrnja.
– Za ručak nam stoji na raspolaganju varivo s povrćem, mesom i pirom, pirovim kruhom i zelenom salatom. Možemo napraviti i pirovu tjesteninu s mesnim okruglicama i umakom ili popečke od povrća s pilećim ili purećim odreskom. Ili varivo od slanutka s povrćem i pirovim zrnjem. Za večeru možemo jesti pirov kruh sa zelenom salatom i kuhanim pirovim zrnjem – kaže prof. Bartolović, naglašavajući da je tijekom bolesti ili oporavka od bolesti preporučljivo jesti kuhanu hranu. Inače se za zimsko razdoblje preporučuju čajevi, osobito u većim količinama kada smo virozni ili prehlađeni, a prof. Bartolović kaže kako su čajevi vrlo popularni u medicini sv. Hildegarde.
Dvije vrste čaja možemo piti neograničeno, a to su čaj od sjemenki komorača i čaj od šipka. Oba sadrže velike količine vitamina C i tako pridonose otpornosti organizma. Komorač utječe na dobar vid, dobro raspoloženje i dobru probavu – kaže ona i dodaje da su korisni brojni biljni čajevi, no nakon nekog vremena, primjerice oko četiri tjedna, trebali bismo ih prestati piti, tj. napravi pauzu barem od jedan do dva tjedna.
– Za čišćenje loših sokova iz organizma treba piti čaj od kadulje. Primjerice, kod viška sluzi u dišnim putovima i želucu. On se koristi i za čišćenje bubrega i mjehura te kod reum – govori nam prof. Bartolović, preporučujući i čaj od stolisnika, koji se koristi za zacjeljivanje rana, čak i duševnih. Priprema se i pije kao i čaj od kadulje.
– Čaj od bosiljka i čaj od lista kupine koriste se pri povišenoj tjelesnoj temperaturi. Dobri diuretici su čaj od preslice, zlatnice i koprive. Postoji čaj od komorača i kalopera koji se koristi kod stresa, kronične iscrpljenosti, rastresenosti, nervoze i bolesti živaca – objašnjava prof. Bartolović.
Mnogi ljudi danas trpe posljedice zaraze koronom, tj post COVID. Kako im pomoći po recepturi sv. Hildegarde? – pitamo je.
– Za oporavak i jačanje organizma nakon zaraze koronavirusom preporučljivo je barem dva mjeseca uzimati peršinovo vino s galgantom. To vrlo povoljno utječe na srce i univerzalno je sredstvo za jačanje organizma. Također je za jačanje dobra teleća jetra te kesten – kaže ona i dodaje kako su vrlo korisni začini zubovac, sladić, mješavina bilja s pelargonijom, mješavina začina s piskavicom, te majčina dušica.
Vrlo korisni su zubovac i sladić
– Ako su uslijed korone stradala pluća, preporučuje se eliksir od jelenjka (jelenskog jezika). On će ujedno očistiti jetru i pomoći hormonskoj ravnoteži. Za pluća treba piti šalicu čaja od plućnjaka tri puta dnevno. Kod jake sluzavosti odličnim se pokazao eliksir od kupine. Ako su korišteni antibiotici i lijekovi, radi oporavka crijevne flore potrebno je uzimati veće količine crne buhačice (jednu žličicu tri puta dnevno), jesti zelenu salatu s pirovim zrnjem te uzeti kuru dobrih probiotika – preporučuje prof. Bartolović i dodaje kako bi kod problema s dišnim putovima trebalo bi izbjegavati masno meso, kobasice, slaninu, svinjetinu, mesne konzerve, krvavice kao i rafinirani šećer, čokoladu, sladoled, slatka jela s puno šećera te proizvode od bijelog pšeničnog brašna. Ali i toplinski obrađen sir, nabujak od sira, pizzu, raclette, fondue, kravlje mlijeko, osobito industrijsko te “kuhinjske otrove” (prema Hiledgardi to su jagode, breskve, šljive i poriluk) i pritom izbjegavati sirovu hranu.
Ako se narušio imunitet, preporučuje se eliksir od vodene leće kao najdjelotvornije sredstvo za jačanje imuniteta, koje je osobito važno kod karcinoma, gihta te za oporavak nakon bolesti – kaže prof. Bartolović.
No ona prehranu i brigu o tijelu ne dijeli od duhovne okrepe, jer samo sklad jednog i drugog jamči dobro i cjelovito zdravlje.
”Vjernik sva svoja nastojanja uvijek usmjerava prema Bogu, kojega susreće sa strahopoštovanjem. Jer kao što čovjek svojim očima posvuda vidi stvorenja, tako vjerom posvuda vidi Boga,” zapisala je sv. Hildegarda.
– Hildegarda je već u svoje vrijeme isticala važnost brige za duhovno i duševno zdravlje, jer se ono odražava i na tijelo. Danas je to poznato pod nazivom psihosomatika. Nemoguće je trajno ozdraviti ako su nam misli zatrovane, ako govorimo i usredotočeni smo samo na ono što ne valja, ako činimo zlo. Osobito su za čovjekov duh i tijelo štetne srdžba, mržnja, ogovaranje, nepraštanje, oholost, zavist, ruganje i pohlepa jer izazivaju niz kemijskih i toksičnih reakcija u tijelu. Pritom je najveći problem to što se čovjek s vremenom identificira sa zlom koje čini, a onda je nesretan jer ga je zlo zarobilo – objašnjava prof. Višnja Bartolović, naglašavajući kako je, dakle, važno paziti na “duhovnu higijenu”, tj. biti čovjek ljubavi i vjere, radosti i mira, prihvaćati sebe i druge, svoj život, trajno raditi na vlastitom poboljšanju, njegovati dobre međuljudske odnose, oprostiti i moliti za oproštenje.
[ANKETA] Koji su najljepši ljubavni stihovi svih vremena? "Pjesma nad pjesmama iz Biblije", "Crvena jabuka..." 😍❤
