Znate li da trenutno traje Veganuary, inicijativa koja potiče ljude da isprobaju veganski način života? To je globalni pokret kojemu je cilj podizanje svijesti o etičkim, ekološkim i zdravstvenim prednostima veganskog načina života i prehrane. Tijekom siječnja, tako, mnogi istražuju svijet hrane bez životinjskog podrijetla te dobivaju savjete, recept i motivacijske poruke poznatih osoba kao što su Paul McCartney, Lewis Hamilton, Sara Pascoe, Evanna Lynch i Chris Packham.
Hrvatsku inačicu ovog pokreta obilježavaju i Prijatelji životinja sa svojim Vege izazovom na koji se mogu prijaviti svi. Sudionici putem e-maila dobivaju zanimljive informacije o zaštiti okoliša, životinja i zdravlja, preporuke filmova i knjiga, upute kako spremiti ukusna biljna jela i slično. Veganuary su 2014. godine pokrenuli Jane Land i Matthew Glover kako bi inspirirali ljude na veganski stil života. Tijekom godina prerastao je u globalni pokret, s milijunima sudionika iz svih zemalja svijeta. Prošle godine više od 629 000 ljudi sudjelovalo je u Veganuaryju srušivši sve prethodne rekorde.
VEZANI ČLANCI:
Ne znate točno koje su sve prednosti veganskog stila života i kako ga iskušati? Prijatelji životinja odgovorili su nam na sva bitna pitanja te podijelili jednostavne recepte koje svi mogu isprobati kod kuće.
1. Za početak, zašto veganstvo i kako početi s takvim životnim stilom?
Veganstvo je svjetski pokret, a ujedno i stil života, ne samo način prehrane. Ljudi se odlučuju postati vegani iz raznih razloga, a ti razlozi su povezani s etičkim, ekološkim ili zdravstvenim prednostima veganstva. Jedan od povoda zašto ljudi prihvaćaju veganski način života jest zbog životinja. Procjenjuje se da se svake godine radi hrane ubije više od 90 milijarda životinja. Svaki dan čak 160 milijuna životinja s farma okonča svoj život u klaonicama diljem svijeta. Ni život prije tog zadnjeg dana nije im puno bolji – većina njih svoje kratke živote provede u strahu, mraku, zatočena, vezana i mučena, što je razlog zašto su klaonice i farme skrivene od pogleda ljudi. Svaki pojedinac koji se hrani veganski godišnje poštedi živote gotovo 200 životinja i to je spoznaja zbog koje se ljudi najčešće odlučuju prestati jesti meso, mlijeko i jaja.
Dosta ljudi odlučuje se na veganstvo i iz ekoloških razloga. Naime, mesna industrija i devastacija okoliša su u uskoj uzročno-posljedičnoj vezi. Uzgoj životinja je ogromna prijetnja okolišu: nemilosrdno troši prirodne resurse, uništava tlo, zagađuje izvore vode i zatire bioraznolikost. Također, pridonosi klimatskim promjenama više od ukupnog svjetskog prometa. Odabirom naše prehrane mi sami odlučujemo o tome hoćemo li ne uskoro ostati bez šuma, pitke vode i plodnoga tla.
GALERIJA: Kako uz bolonjez od soje, sejtan i zelenjavu postati vegan na 30 dana
Kod nabrajanja razloga za veganstvo neizostavno je spomenuti da bi se biljnom prehranom mogao spriječiti problem gladi u svijetu. Prema Institutu Worldwatch, ukupna količina soje i žitarica davana životinjama samo u SAD-u mogla bi prehraniti sve ljude na planetu otprilike pet puta.
Brojni su i zdravstveni razlozi za veganstvo. Znanstvena istraživanja dokazuju da je veganska prehrana povezana s nižim krvnim tlakom i kolesterolom te nižom stopom autoimunih bolesti (dijabetes, multipla skleroza...), osteoporoze i karcinoma. Biljna prehrana smanjuje rizik i od bolesti srca i krvnih žila, pretilosti i depresije.
Neki se odluče na veganski način prehrane iz jednostavne spoznaje da nam meso, mlijeko i jaja nisu potrebni kao i da nisu namijenjeni nama. Npr. krava ima mlijeko za teliće, a pas za štence, tj. svaki sisavac ima različit sastav mlijeka prilagođeno vlastitoj vrsti i pije ga samo do prelaska na krutu hranu.
VEZANI ČLANCI:
Započeti s veganstvom lakše je nego što to mnogi misle. Na neki način svi se ljudi već hrane veganski i ne razmišljaju o tome dok jedu grah, rižu, krumpir, tjesteninu, rajčicu, jabuke, kikiriki, bademe… Biljana hrana prepuna je nutrijenata koje trebamo i od nje se mogu napraviti nevjerojatno ukusna jela. Svaki početak je pomalo težak, svaka promjena navika zahtjeva malo volje i truda.
Preko Veganopolisa možete zatražiti i svojeg vegan buddyja, koji kroz druženje i razgovor svima zainteresiranima pruža dodatno znanje, poticaj i motivaciju za prelazak na veganski način života.
Pri prelasku na veganstvo slobodno 'veganizirajte' jela koja inače jedete kako bi vam prelazak bio što lakši! Vegansko jelo vrlo je lako prilagoditi na način da se samo izostavi životinjski sastojak te zamijeni biljnom zamjenom. Na našem tržištu mogu se naći: razni veganski sirevi, majoneze, salame, biljna mlijeka, šlag, vrhnje za kuhanje, jogurt, margarini itd. Treba istraživati i isprobavati, otkrivati nove okuse i kombinacije, naučiti kako postići iste uz samo biljne namirnice. Dostupni su i razne vrste biljnog mesa, a biljnog mlijeka ima na desetke vrsta. Zasigurno će svatko naći što mu odgovara.
2. Kako veganstvo utječe na zdravlje?
Izbalansirana i raznolika veganska prehrana nudi mnoštvo nutritivnih dobrobiti te može prevenirati manjak nutrijenata, kao i kronične bolesti povezane sa standardnim načinom prehrane. Sadrži manje zasićenih masnih kiselina i kolesterola, ali više prehrambenih vlakana, magnezija, kalija, vitamina C, vitamina E, folne kiseline, karotenoida, flavonoida…
Prednost veganskog načina prehrane je u većem unosu voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, sjemenki koji su važan izvor vlakana, nezasićenih masnih kiselina, vitamina i minerala te zaštitnih fitokemikalija. Antioksidansi, obilno prisutni u namirnicama biljnog podrijetla, štite nas od karcinoma i srčanih oboljenja, usporavaju starenje i poboljšavaju pamćenje. Antikancerogena svojstva pripisuju se mnoštvu fitokemikalija prisutnih u voću i povrću. Stoga ljudi na veganskoj prehrani u prosjeku žive dulje i vitalniji su te mogu izbjeći mnoge opasne bolesti.
GALERIJA: Bodibilderica Anita: 'Uz veganstvo i mišiće može se izgledati ženstveno'
Životinjski proizvodi mogu biti kancerogeni te puni antibiotika, hormona i pesticida čiji postotak može biti nekoliko puta veći od onog u najzagađenijim biljnim proizvodima. Raznolika veganska prehrana, zasnovana na cjelovitim namirnicama, s obiljem svježeg voća i povrća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, osigurava sve hranjive sastojke potrebne za dobro zdravlje. Pravilno isplanirana veganska prehrana smatra se adekvatnom za sve faze životnog ciklusa uključujući trudnoću, laktaciju, dojenčad, djecu i adolescente te sportaše.
3. Kako veganstvo utječe na okoliš?
Masovni uzgoj životinja radi hrane odgovoran za nevjerojatnih 57 % emisija stakleničkih plinova koje uzrokuju klimatske promjene. Industrije koja iskorištavaju životinje radi ljudske prehrane koriste čak 83 %, svjetskog poljoprivrednog zemljišta. Uz stalno krčenje šuma, uzgoj životinja odgovoran je i za enormnu potrošnju i zagađenje pitke vode. Prelazak na biljnu prehranu može smanjiti negativne emisije stakleničkih plinova za 49 %, korištenje zemljišta za hranu za 76 % i korištenje vode za 19 %.
Osim ogromne potrošnje vode, onečišćenje voda uzrokovano nitratima i fosforom iz gnojiva te velikim količinama antibiotika sa životinjskih farma, golem su problem proizašao iz mesne industrije. Pomanjkanje vode u mnogim dijelovima svijeta već je doseglo kritične razmjere.
Ohrabrujuće je znati da svatko od nas može odigrati veliku ulogu u spašavanju svijeta samo ako se odluči jesti više biljne hrane, a manje mesa, mlijeka i jaja. Veganskom prehranom omogućujemo budućim generacijama da prežive na ovom planetu.
Viralni veganski recept: Ispečete kore od banane i dobijete - slaninu!
4. Često znamo čuti da je veganska prehrana skupa i da nije namijenjena za 'prosječnog građana' pa koliko u tome ima istine?
Povrće, voće, žitarice i razne sjemenke jeftiniji su od namirnica životinjskog podrijetla, a svi mogu proći povoljnije ako ih kupuju u većim količinama ili iz rinfuze. Najjeftinije namirnice, poput riže, tjestenine, palente, graha, kupusa i sl. upravo su veganske.
Svake godine bilježimo sve veći porast broja vegana, pa i gotovim proizvodima poput biljnih mlijeka, mesa i sireva cijene padaju. Tako se primjerice i biljno mlijeko i tofu mogu naći po cijeni manjoj od euro i pol. Sve većoj potražnji pomaže i spoznaja da veganski proizvodi nisu samo za vegane već su to proizvodi privlačni i korisni svima neovisno o načinu prehrane.
No, treba uzeti u obzir činjenicu da su industrije mesa, mlijeka i jaja obilato državno subvencionirane. To dovodi do dojma da su veganski proizvodi skuplji nego ostali, no zapravo svi preko poreza plaćamo dio proizvodnje prehrambenih artikala koji sadrže sastojke životinjskog porijekla, što nije slučaj s veganskim proizvodima.
Svi koji žele kušati gotove veganske proizvode kao što su biljno meso i biljni mliječni proizvodi mogu ih naći u gotovo svakoj trgovini, po prihvatljivim cijenama. Nešto skuplji znaju biti jedino proizvodi koji imaju certifikat organske ili ekološke proizvodnje. Iz godine u godinu trgovački lanci natječu se koji će imati u ponudi više novih veganskih sladoleda, sireva za pizzu ili biljnih hamburgera, upravo zato što je tržište veganskih proizvoda usmjereno na mnogo širu populaciju od samih vegana i vegetarijanaca.
5. Također, uvriježeno je i da se s takvom prehranom ne unosi dovoljno proteina. Kako izbjeći ovaj problem?
Proteini su dostupni u gotovo svoj biljnoj hrani i nije ih problem unijeti. Danas se zapravo svi borimo sa prevelikim unosom proteina i kalorija. Osobito dobri izvori proteina u veganskoj prehrani su soja (i proizvodi od nje poput tofua), grah, leća,grašak, slanutak i druge mahunarke, orašasti proizvodi, sjemenke i razne žitarice (npr. kruh od cjelovitog zrna, tjestenina, riža).
U dalekoj prošlosti nutricionisti su vjerovali i da biljne bjelančevine imaju manju hranjivu vrijednost od životinjskih. No, ta teza odavno je opovrgnuta. Biljni proteini imaju jednaku apsorpciju kao i životinjski, a tijelo ih ionako u probavi sve razlaže na aminokiseline.
Važno je naglasiti, iako nisu potrebne u veganskoj prehrani, da na tržištu postoje razne okusne zamijene (npr. biljni burger koji krvari dok se peče te svojim mirisom, okusom i teksturom iznimno nalikuje na burger od životinjskog mesa) koje su znatno bogatije po količini proteina od bilo kojeg životinjskog proizvoda.
Kad smo kod bjelančevina, važno je spomenuti i sportaše. Sve više profesionalnih sportaša otkriva da je prehrana bez životinjskih proizvoda poželjna i ključna za poboljšanje njihovih izvedbi i održavanje vrhunca sportskog uspjeha. Neki od poznatih sportaša vegana su Lewis Hamilton, Novak Đoković, Demetris Nichols, Venus Williams, Scott Jurek, Patrik Baboumian, Hannah Teter, Nate Diaz, Rich Roll i Tia Blanc.
Biljna prehrana omogućava brz oporavak nakon napornih treninga, smanjuje šanse od težih ozljeda te ih čini bistrijima, bržima i snažnijima. Osim toga, biljna hrana donosi golemu dobrobit za probavni i krvožilni sustav te smanjuje upalne procese u organizmu, što sportašima i rekreativcima omogućava brži oporavak i manji rizik od ozljede. Dobra je i za zdravo mršavljenje i za postizanje odlične forme.
6. Kako ste se vi uključili u Veganuary i koje ste sve projekte održali?
Kao i svake godine, tijekom siječnja obilježavamo Veganuary te intenzivno pozivamo sve da se prijave na Vege izazov. Početak godine dobra je prilika za pozitivne promjene. Ove godine odlučili smo i nagraditi prijavljene: tri osobe koje se prijave na Vege Izazov do kraja siječnja osvojit će poklon-paket s raznim veganskim proizvodima i knjigom 'Ta ravnopravna stvorenja - 100 odgovora na 100 pitanja o pravima životinja', a svi će kroz razdoblje od 30 dana e-poštom besplatno dobivati recepte za ukusna jela i korisne informacije.
Kako bi se proširila vijest o Veganuaryju, širenju ideje dobrih odluka u siječnju priključili su se i hrvatski food blogeri. Oni među njima koji objavljuju veganske recepte igraju veliku ulogu u tome da pokažu svima kako su veganska jela nevjerojatno ukusna, raznolika i svima privlačna.
Njihovi blogovi i profili na društvenim mrežama brz su i lak način za dobivanje inspiracije kao i raznih savjeta za početak putovanja prema veganstvu.. Najčešće nude cjelovitu, svježu hranu i sezonske, lokalne proizvode, a recepti koje pripremaju su jednostavni, kreativni i lako ih je slijediti.
Recepti:
Varivo sa žutom lećom, kokosovim mlijekom i batatom by Nataša (@burbon_i_borovnice)
Sastojci:
- 2 batata (oko 250 g), narezana na kockice
- 200 g suhe žute leće (možete koristiti i neku drugu leću, samo prilagodite vrijeme kuhanja prema uputama na pakiranju)
- nekoliko listova kelja, narezana na trakice
- nasjeckan 1 ljubičasti luk
- 500 ml povrtnog temeljca
- 1 konzerva kokosova mlijeka,
- 1 čili paprika, narezana na sitno
- 1 nariban komadić đumbira (oko 1 žlica)
- 3 naribana režnja češnjaka
- 1 žličica kurkume
- 1 žličica dimljene crvene paprike
- sol prema želji
- po prstohvat: piment, kumin, korijander, muškatni oraščić, klinčić, kardamom (možete koristiti i blend začina kao što je blend za kari ili berbere)
Postupak:
Na malo maslinova ulja ispirjajte luk. Kad omekša, dodajte čili papriku, đumbir i češnjak. Promiješajte pa odmah dodajte začine. Opet promiješajte i dodajte batat, leću, povrtni temeljac i kelj. Pustite da zavri pa kuhajte na laganoj vatri 10 minuta. Dodajte i kokosovo mlijeko i kuhajte još 10-ak minuta, dok batat potpuno ne omekša. Štapnim mikserom izblendajte dio umaka kako bi bio što kremastiji. Poslužite s crnom rižom i umakom od peršina i limete.
*Umak od peršina i limete napravite tako da u sjeckalici usitnite peršin, 2 režnja češnjaka, sok i koricu jedne limete, malo čili pahuljica i nekoliko žlica maslinova ulja. Ovo je umak koji stvarno jako često radim i super pristaje uz puno jela.
Najjednostavniji humus by Matei Negovetić (@plantbasedfuloftaste)
Sastojci:
- 1 konzerva slanutka ili prethodno skuhani suhi slanutak
- 2 žlice tahinija
- 4 žlice maslinova ulja
- sok jednog limuna
- začini prema želji
Postupak:
Ako koristite suhi slanutak, potrebno ga je namočiti minimalno šest sati i kuhati sat vremena kako bi bio spreman za korištenje. Ako koristite konzervirani slanutak, onda ga samo ocijedite. U blenderu pomiješajte sastojke – slanutak, pastu od tahinija, limunov sok, maslinovo ulje, malo vode i sol te miksajte dok ne dobijete homogenu glatku smjesu. Dodati začine ili pečeno povrće prema želji.
Pečena cvjetača by Jelena Markota (@eardur)
Sastojci:
- 1 cvjetača
- 2 žlice maslinova ulja
- 1 žlica dimljene paprike
- 1 žličica češnjaka u prahu
- 1 žlica limunova soka
- Sol
- 1 žlica javorova sirupa
Postupak:
Cvjetaču narežite na cvjetove i kratko prokuhajte u slanoj vodi, oko 4 minute, da omekša. Začinite ocijeđenu cvjetaču maslinovim uljem, dimljenom paprikom, češnjakom u prahu, limunovim sokom i soli. Pecite na 220 °C oko 20 minuta pa kada je pečena, prelijte javorovim sirupom i promiješajte. Pospite ju po humusu i poslužite s pita kruhom i imate pravu gozbu.
Brzi čokoladni puding by Marija Knežević (@vegelicije)
Sastojci:
- 2 zrela kakija
- 1 zrelija banana (što zrelija, to je slađa)
- 1 limenka procijeđenog i ispranog slanutka
- 3 – 4 žlice sirovog kakaa
- 1 – 2 žlice javorovog sirupa ili sirupa od agave, datulja, riže...
Postupak:
Sve sastojke dobro izmiksajte štapnim mikserom u blenderu ili u dubljoj posudi. Kušajte pa ako nedostaje, dodajte još malo kakaa ili slatkoće za što čokoladniji i slađi okus. Uživajte u slasnom a zdravom proteinskom i vitaminskom desertu! Idealan je za jesti na žlicu ili u zobenim kašama. Traje u hladnjaku do četiri dana.
Knedle sa šljivama i maslacem od badema by Martina Đođo (@Cookie.djo)
Sastojci:
- 500 g oguljenih krumpira
- 80 g brašna (može i gluten free miks)
- prstohvat soli
- prstohvat sode bikarbone
- 1 žlica maslinova ulja
- 1 žlica javorova sirupa
- 2 žlice veganskog jogurta
- šljive (8 do 10 komada)
- maslac od badema
Postupak:
Krumpire narežite na kockice i skuhajte u slanoj vodi. Pustite da se ohladi. Usitnite vilicom ili gnječilicom za krumpir. Savjet: nemojte koristiti štapni mikser jer on napravi kremu, a to nam ne odgovara. Šljivama maknite košticu pa ih napunite maslacem od badema. Usitnjenom krumpiru dodajte brašno, sodu, ulje, javorov sirup i jogurt. Zamijesite tijesto. Uzmite šaku tijesta, napravite kuglicu, spljoštite ju, stavite napunjenu šljivu u sredinu pa tijestom obgrlite šljivu i valjajte među dlanovima da nastane lijepa loptica. Ponavljajte dok se smjesa ne potroši. U velikom loncu zagrijte do vrenja vodu s malo soli. Zatim smanjite na laganu vatru i ubacite knedle (najbolje u dvije ture). Kuhajte 15-ak minuta, odnosno dok ne isplivaju. Poslužite s veganskim vrhnjem, krušnim mrvicama ili posute smeđim šećerom i cimetom.
Globalni pokret je pršut, kobase, špek, čvarci, janjetina...zima je stigla