Sastaviti "Korizmenu kuharicu" bio je svojevrstan izazov, jer u sastavljanju bilo koje blagdanske kuharice (božićne, uskršnje, novogodišnje...) nijedan kuhar nema većih problema, jer se radi o bogatoj i prebogatoj trpezi s čitavim nizom delicija i specijaliteta. Korizmeno vrijeme sušta je suprotnost tome, pa tako i korizmena kuhinja, koja mora biti posna i nemrsna, odnosno voditi računa o ključnoj poruci toga 40-dnevnog razdoblja pred Uskrs.
Kršćani korizmu započinju strogim postom i nemrsom na Čistu srijedu ili Pepelnicu. To znači da je toga dana najstrože zabranjeno jesti meso (nemrs) te je dopušteno tek jednom najesti se dosita (postiti). Ostali dani nisu tako strogi sve do Velikog petka, kada je ponovno na snazi zapovijed strogoga posta i nemrsa (koji se ne odnosi na djecu i bolesnike). Međutim, mnogi vjernici poste i klone se mesa čak tijekom cijele korizme ili njezinim petcima, neki čak i srijedama. Naime, mnogi svaki petak u korizmi tretiraju kao prispodobu Velikog petka, dana Kristove muke i smrti na križu, pa svojim odricanjem od hrane daju stanovit doprinos eshatologiji trpljenja.
U svakom slučaju, korizmena kuhinja posve je drukčija od redovita i uobičajenog kuhanja tijekom godine. Naši čitatelji imaju ekskluzivnu priliku zaviriti u tajne kuharskog majstora Pavela Radeka, kuhara Kuće susreta Tabor u Samoboru fra Zvjezdana Linića. Kuhar Radek za ovu je prigodu izabrao tradicionalne i moderne recepte za korizmena jela, pokazujući kako i posna trpezan ne mora biti prazna i pusta
Dakako, post i nemrs ključne su discipline koje obilježavaju korizmeno vrijeme, no i post i nemrs mogu biti posve isprazni i bezvrijedni (baš kao i svako drugo korizmeno odricanje), ako nisu ispunjeni i prožeti duhovnim sadržajem, intenzivnijom molitvom i meditacijom. Zbog toga je fra Zvjezdan Linić, osim što nam je ustupio svoga kuhara, ovu "Korizmenu kuharicu" garnirao i s nekoliko duhovnih razmatranja.
Dobar vam tek i dobar vam post!
U nedjelju, 17.2. na dar, samo u Večernjem listu.
