Kaldir je mjestašce u Istri, smješteno na uzvisini pet kilometara jugoistočno od Motovuna. Ta je uzvisina najvjerojatnije bila naseljena već u prapovijesti, a naselje se prvi put spominje 1258. Ondje blaga klima oduvijek pogoduje razvoju poljoprivrede, ponajviše voćarstvu, pa neki podaci govore da Kaldirština daje gotovo 70 posto voćarske proizvodnje u Istri. Osim kontinentalnih voćaka, važna je i vinova loza. Središnju Istru obilježava kontinentalna mikroklima s dotokom mediteranskog zraka, što odgovara lozi i različitim sortama od kojih nastaju vina svih vrsta, od suhih i polusuhih pa sve do onih slatkih. Najpoznatije istarske sorte su malvazija istarska, muškat i teran – s kojima se Istrani iznimno ponose i marketinški ih uzdižu, što pridonosi i razvoju vinskoga turizma. Kad vinski turist dođe u Kaldir, ondje može kušati vina triju vrhunskih vinarija – Benvenuti, Valenta i Bertoša te agroturizam Štefanić koji također nudi vina. Iako je malvazija istarska najzastupljenija, današnja je tema – teran. O njemu se puno pričalo i vodile se bitke oko naziva i podrijetla, ali najvažnija činjenica jest da sorta daje vrlo posebna i specifična, vrhunska vina. Što znamo o teranu? Teran je vrlo stara sorta. Prvi se put spominje krajem 14. st. na području Udina u Italiji, dok je prvi opis morfoloških karakteristika terana iz mjesta Barban u Istri objavio 1824. godine kanonik Pietro Stancovich. Tijekom 19. st. teran je bio dominantna sorta zauzimajući oko 80% istarskih vinograda, a u 20. st. udio u istarskom sortimentu postupno opada. Jedno od područja na kojemu se uzgajaju jako zanimljivi terani jest upravo područje Kaldira, a zima je odlično vrijeme da se poviri u podrume vinara, razgovarati s njima i vidjeti što je nova! Koji se (novi) kaldirski terani nude vinoljupcima? Nedavno je predstavljena nova etiketa terana vinarije Valenta Dionigi 2018. – Najbolje ga je opisao vinar Valter Valenta: “Taj teran 2018. bio je jako dobra berba u kojoj smo napravili selekciju. U vinogradu smo odradili zelenu berbu kako bismo smanjili prinos, ostavili smo kilu grožđa po čokotu, mjesec dana prije berbe obrezali lozu, da grozd može disati, da nema vlage, da se suši na lozi – tako je ostalo je ono najbolje u bobici.

Berba je bila oko 30. rujna, napravili smo dugu maceraciju zdravih bobica, u podrumu je bio još nekoliko godina da vidimo što nam može dati. Bio je u francuskim hrastovim bačvama (225 l) godinu i pol, nakon toga u inoxu da se smiri i kasnije je dozrijevao u bocama, a na tržište je izašao nakon pet godina!” Već kao mladi teran, Dionigi je bio šampion Vinistre (2019.), a danas je to moćno, veliko vino. Na mirisu je naglašena voćnost kupine i crne trešnje, a onda se ostvaraju i začinske note i malo čokolade. Na nepcu je suho i toplo, harmonično i trajno. Obiteljska vinarija Valenta iz Kaldira jedna je od najmlađih vinarija u motovunskom kraju. Osnovao ju je 2017. godine Valter Valenta uz sinove Ivicu i Stivena. Danas vinarija ima pet hektara vinograda (u Kaldiru i na mikrolokaciji Šubjent). Lokacija s vinogradima na brdu Šubjent zove se Terre di Paradiso (Raj), a tako se zove i “redovni” teran Valenta, a Dionigi, vino koje je punjeno samo u magnume i duple magnume, dobilo je naziv po nekadašnjem samostanu posvećenom Svetom Dioniziju (tal. Dionigi). Vinarija Berba by Bertoša također je novijega datuma. Nalazi se u Kaldiru, na vrhu brežuljka odakle se prostire pogled na zelenu Istru, gdje se Robi Bertoša orijentira na proizvodnju vrhunskih vina limitirane količine.

Posebnost vinograda vinarije Bertoša jest da dolaze “s vrhova Istre” (350 mnv), na spoju kontinentalne i mediteranske klime. Dolinom rijeke Mirne do Bertošinih vinograda dolazi topao morski zrak koji utječe na temperaturnu razliku, osiguravajuću visoku kvalitetu dozrijevanja grožđa. Berba grožđa obavlja se isključivo ručno, u obradu grožđa utkano je puno ljubavi i znanja, a to se itekako osjeti u vinima, a posebno u teranu 2020. Robi Bertoša ga ponosno opisuje: “Teran 2020 dolazi s područja Motovuna i Kaldira, dio su stari vinogradi (40 godina), drugi su mlađi (12 godina). Nakon kratke maceracije od 20-ak dana, odležava 18 mjeseci u većim bačvama od 1000 l, a 10% je u barik bačvicama. Nakon kupažiranja, mjesec i pol se stabilizira u inoks spremniku pa onda još šest mjeseci miruje u bačvi prije izlaska na tržište. Od berbe mora proći minimalno tri godine.” Ovaj je teran nježnijega tijela, ali ugodne svježine, karakteristične za teran. Miriši na šumsko voće (kupine i borovnice) i šljive, a kasnije se razvijaju note čokolade i cimeta. Na okusu je suho, toplo, pitko i poprilično trajno. Robi naglašava da mu je rad u vinogradu iznimno važan i da će se u sljedećim berbama to sve više osjetiti. Ključna je priprema vinograda, reduciranje prinosa kroz zelenu berbu, posebna pozornost se daje svakoj poziciji – jer male razlike u položajima daju specifičnost vinu. Upravo ova berba 2020. bila je jako dobra i tu su krenuli iskoraci u vinogradu i podrumu. U sljedećim berbama ‘21.,’22. i ‘23. Robi se još više posvetio razradi zelene rezidbe kako bi se ravnomjerno uravnotežila zrioba u cijelom vinogradu... Te berbe ćemo kušati sljedećih godina, a zasada treba uživati u 2020. Kaldir je vinska destinacija s odličnim vinima, pa preporučujemo izlet u Istru i vinska kušanja – noviteta iz Kaldirštine.