– Vježbanje je snažan lijek. Više je bolje, ali samo do određene mjere. Jer nakon toga može naškoditi zdravlju, odnosno utjecati na srce, pa čak i na životni vijek – riječi su kardiologa Jamesa O'Keefea s instituta u Kansas Cityju. Na temelju prošlih studija zaključio je da pretjeran dugotrajan trening poput maratona, triatlona, te brdskog i cestovnog biciklizma privremeno može oštetiti srčani mišić i uzrokovati zastoje srca. Posebno se to odnosi na intenzivne treninge i ekstremna natjecanja kada ljudi žarko žele postići svoj cilj, primjerice istrčati maraton do kraja. Zato običnim rekreativcima preporučuje najviše sat vremena vježbe na dan.
Iako trenažna rutina i umjeren trening mogu biti preventivna i vrlo učinkovita aktivnost u borbi protiv mnogih bolesti, hipertenzije, debljine i dijabetesa, oni produljuju život za čak sedam godina. No intenzivnija fizička aktivnost ponekad može izazvati mišićno-koštane traume i srčani stres koji će poništiti svu dobrobit.
Istraživanja su pokazala da kod maratonaca postoje više vrijednosti enzima troponina (čak do 50 posto) koji zapravo signalizira oštećenje srca, jer to je enzim koji se ubrizgava u organizam kod srčanog udara, piše Daily Mail.
– Sjedite li, srce pumpa oko pet litara krvi na minutu. Kad se penjete stubama, onda pumpa 35 ili 40 litara u minuti. Sportaši na maratonu preopterećuju srce koje pumpa 25 litara u minuti satima dok se ne završi utrka. Mišićna se vlakna kidaju, nastaju kvržice i upale, a nakon toga određene mišićne stanice na srcu odumiru – kaže O'Keefe. Iako se cijeli proces ne događa nakon jednog maratona nego nakon višegodišnjih naprezanja, stručnjaci savjetuju da je lagana aktivnost od nekoliko puta tjedno, ne dulja od sat vremena, sasvim dovoljna da tijelo održite u formi.
