Vesela družina koju čine dvije Petre, tri Roka, jedna Lara i jedan Franko – sedmero učenika prvih razreda šibenskih srednjih škola – ovogodišnji su predstavnici Šibensko-kninske županije u projektu Moja.hr. Polaznici su dramskog studija "Ivana Jelić" Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku nazvanog po tragično stradaloj, mladoj i perspektivnoj šibenskoj glumici Ivani Jelić. U grupi ih je inače tridesetak, a voditeljica studija je Oriana Kunčić, akademska glumica, kazališna redateljica, casting menadžerica, a pokazalo se, i vrsna pedagoginja koja iz njih "izvlači" ono najbolje i uči ih da budu bolja verzija sebe.
"Ne može bez mora"
Kad smo dogovarali mjesto susreta, nekako je logično bilo da ono bude kod velebne zgrade iz 19. stoljeća u kojoj se nalazi šibensko kazalište, posebno i po tome jer je riječ o jedinoj kazališnoj zgradi u Hrvatskoj koju nije izgradila država, već građani Šibenika, njih tridesetak dioničara.
Petra Šupe, Petra Mušić, Lara Knežić, Roko Čoga, Roko Cota, Roko Vranković i Franko Floigl (koji pohađa tehničku školu i jedini nam se nije mogao pridružiti) pripremaju se da u tom kazalištu prvi put stanu na "daske koje život znače", s predstavom nastalom na temelju njihove improvizacije:
– Naša dramska skupina mjesto je gdje se možemo otvoriti, razgovarati u povjerenju, dobiti podršku... Od toga nastaje improvizacija koju predlažemo za predstavu i na kraju ćemo je pokazati ostatku grada – objašnjava 16-godišnji Roko Čoga, učenik jezične gimnazije, jedini od ekipe koji živi izvan Šibenika, u Zatonu.
Iako je još rano govoriti o tome kakvi su im planovi i gdje se vide jer im je tek petnaest, odnosno šesnaest godina, oni uglavnom imaju promjenama podložnu viziju kamo će po završetku školovanja. Roko Čoga kaže da bi volio živjeti pokraj mora, u Italiji, no ne zna još točno što će studirati. Petra Šupe odlučila je da će upisati psihologiju i stanovati negdje u inozemstvu jer je privlače promjene. Ipak, vraćat će se doma jer "ne može bez mora". Lara Knežić vidi se u Londonu. Petra Mušić, poput imenjakinje, Roka i Lare učenica prvog razreda jezične gimnazije, kaže da se još uvijek ne vidi nigdje i da ima vremena o tome odlučiti:
– A ja bi tija ostat' u Šibeniku – kaže budući kuhar Roko Cota.
– Mora bit more, Šibenik ili Istra. A što ću bit'? Pa glumac – odgovara Roko Vranković, učenik klasične gimnazije.
Dok se iz kazališta kroz perivoj Roberta Visianija – šibenski đardin, ujedno i najljepši gradski park – u kojem se održavala gastro manifestacija Šibenik Spring festival, spuštamo ka obali, družina zastaje pokraj spomenika Petra Krešimira IV. Ovaj je hrvatski kralj u darovnici na Božić 1066. godine prvi put spomenuo Šibenik i tako ga upisao u povijest, pa se Šibenik i danas naziva Krešimirovim gradom, što nam Roko Vranković popevši se na spomenik i dovikuje.
Dolaze svjetski glazbenici
Spustivši se do klupe uz more ovog najrazvedenijeg dijela hrvatske obale u čijem je arhipelagu više od 300 otoka, otočića i hridi, a najbliži obali su otoci Zlarin, Prvić, Krapanj, Murter, Žirje i Kaprije, školarci nam govore o posebnostima svog grada i županije. Na primjer, Betina na Murteru poznata je po gradnji drvenih brodova, mjesto Murter po ribarskoj tradiciji, otočić Krapanj, najniži hrvatski otok i najmanji naseljeni otok na Jadranu po tradiciji spužvarstva, otok Zlarin pored njega po tradiciji koraljarstva, a otok Prvić poznat je kao otok inovacija zahvaljujući Faustu Vrančiću – izumitelju padobrana.
Šibenska katedrala svetog Jakova iz 15. stoljeća gotičkog i renesansnog stila gradnje prije više od dva desetljeća uvrštena je na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske kulturne baštine. Na listi svjetske baštine UNESCO-a je i tvrđava svetog Nikole, renesansna građevina na ulazu u kanal svetog Ante. Još tri tvrđave – svetog Mihovila, Barone i svetog Ivana – krase grad. Tvrđave su, podsjeća Lara, mjesta na koja dolaze brojni svjetski poznati glazbenici.
Osim u Šibeniku, brojne kulturne atrakcije nalaze se po cijeloj županiji za koju nam u Turističkoj zajednici Šibensko-kninske županije kažu da ima više od 5230 kulturnih spomenika, 11 srednjovjekovnih utvrda i čak 600 arheoloških lokaliteta.Tu su i dva nacionalna parka – Krka i Kornati – parkovi prirode...
– Ima svega kod vidjeti, a da bi doživljaj bio potpun, gostu treba pripremiti našu ribe na gradele, da se sretan vrati kući – poručuju veseli srednjoškolci.
