Zahvaljujući vrlo povoljnim klimatskim uvjetima i prirodnim faktorima poput dovoljno sunčanih sati, padalina i vjetra, hrvatsko je tlo povoljno za uzgoj raznovrsnoga voća - od kontinentalnih, zimskih sorti jabuka i krušaka do agruma. Općenito su najzastupljeniji nasadi oraha, a slijedi ga lijeska, koja daje gotovo 3.000 tona lješnjaka godišnje. Istovremeno, prema podacima Državnoga zavoda za statistiku proizvodnja jabuka unazad nekoliko godina pala je sa 64 na 47 tona godišnje i sve ih je manje. Unatoč zabilježenome smanjenju broja voćara, ukupna proizvodnja voća 2023. iznosila je značajnih 140 tisuća tona.
Mnogima je voćarstvo jedini izvor prihoda i cijeli život podređuju brizi o voćkama, ulažu ogroman trud, puno brige i ljubavi u svaki plod. Kasno ljeto i jesen obiluju urodom raznih voćnih sorti, a evo nekoliko odličnih načina i domaćih recepata kako ih iskoristiti.
Štrudla sa šljivama
Sastojci:
-
1 pakiranje lisnatoga tijesta, rolanoga
-
1 čašica punomasnoga jogurta
-
3 žlice šećera
-
4 žlice pšeničnog griza
-
9 većih šljiva, očišćenih / pekmez od šljiva
-
1 jaje za premazivanje
-
2 žlice badema u listićima za posipanje
-
2 žlice šećera u prahu, za posipanje
Priprema:
Odmah upalite pećnicu na 200 stupnjeva i pustite ju da se grije. U posudi pomiješajte jogurt, šećer i pšenični griz. Ostavite sa strane. Odrolajte lisnato tijesto zajedno s papirom za pečenje. Nemojte uklanjati papir za pečenje koji dobijete s lisnatim tijestom, na njemu će se peći štrudla. Sa svake strane lisnatog zarežite trakice debljine jednoga centimetra. Nemojte rezati do kraja, samo zarežite da biste mogli kasnije napraviti pletenicu. Po sredini tijesta, ondje gdje niste zarezali, ravnomjerno razmažite smjesu jogurta, šećera i griza. Po toj smjesi posložite polovice očišćenih šljiva ili razmažite pekmez od šljiva. Trakice preklopite jednu preko druge tako da čine pletenicu. Premažite štrudlu razmućenim jajetom i pospite listićima badema. Pecite 25-30 minuta, dok ne dobije lijepu zlatnu boju. Poslužite hladnu i pospite šećerom u prahu!
Kompot od krušaka
Sastojci:
-
3 kruške (oguljene, očišćene i izrezane na kockice)
-
1 jušna žlica limunovoga soka
-
50 g šećera
-
pola čajne žličice cimeta u prahu
-
60 ml vode.
Priprema:
U zdjeli pomiješajte sve sastojke, osim vode i kuhajte na laganoj vatri konstantno mješajući nekoliko minuta. Zatim pojačajte vatru, dodajte vodu i kuhajte dok kruške ne omekšaju – oko 15 minuta. Potom kompot ohladite i prespite u staklenke. Čuvati u hladnjaku.
Knedle s marelicama ili šljivama
Sastojci:
-
800 g krumpira
-
200 g brašna
-
1 jaje
-
½/ žličice soli
-
1 žličica maslaca
-
marelice ili šljive, bez koštica
-
krušne mrvice
-
maslac
-
šećer
-
cimet
Priprema:
Skuhati krumpir i napraviti pire pa ga ostaviti da se ohladi. U njega dodati brašno, jaje, maslac, posolite pa umijesite kompaktno tijesto. Razvaljajte tijesto na pobrašnjenoj površini i izrežite na jednake kvadratiće. Na svaki stavite otkošteno voće i oblikujte knedle. Knedle spuštajte u lonac s posoljenom kipućom vodom, lagano promiješajte i pustite da se kuhaju. Nakon nekih desetak minuta knedle će iskočiti na površinu, a tada ih kuhajte još 5-6 minuta. Za to vrijeme na tavici, na malo masnoće popržite krušne mrvice. Poseban je gušt napraviti krupnije prezle, one se divno zahrskaju. U manjoj posudici pomiješajte šećer s cimetom. Kuhane knedle procijedite, prelijte s malo otopljenog maslaca, uvaljajte ih u pržene prezle ili ih samo po vrhu pospite prezlama, kako vam je draže. Poslužite vruće knedle uz mješavinu šećera i cimeta.
Kruh od jabuka i oraha
Sastojci:
-
60 g maslaca
-
110 g smeđega šećera
-
120 ml mlijeka
-
2 jaja
-
1 žličica ekstrakta vanilije
-
210 g brašna
-
1 žličica praška za pecivo
-
½ žličice sode bikarbone
-
1 žličica cimeta u prahu
-
2 jabuke
-
1 šalica oraha
-
3 žlice karamele ili agavinoga sirupa
Priprema:
Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva, a u zdjeli pomiješajte otopljeni maslac, smeđi šećer, mlijeko, jaja i žličicu ekstrakta vanilije. Dodajte suhe sastojke: brašno, sodu bikarbonu, prašak za pecivo i cimet.
Na kockice narežite jabuke i orahe pa ih u zdjeli pomiješajte s karamelom ili agavinim sirupom, žličicom cimeta u prahu i dodajte smjesi za tijesto. Dobro izmiješajte i prebacite u namašćeni kalup za kruh (dno prekrijte papirom za pečenje). Ostatak smjese rasporedite po tijestu i pecite oko 45 minuta dok čačkalica kojom ubodete sredinu tijesta ne izađe čista.
Javno i besplatno ubiranje plodova
Sveprisutna je svijest o otuđenju čovjeka od prirode i posljedicama klimatskih promjena, a koncept ozelenjavanja javnih površina omogućuje lokalnoj zajednici ponovno povezivanje s prirodom, ima edukativnu svrhu, pozitivno utječe na bioraznolikost i promiče održivost, a u sklopu toga koncepta ističe se trend sađenja urbanih, javnih voćnjaka. Riječ je o prirodnim oazama u gusto naseljenim urbanim područjima gdje građani potpuno besplatno mogu brati i konzumirati svježe voće i povrće.
Pristup svježem voću posebno je otežan u gradovima, a uzgoj ograničen i uvjetovan posjedovanjem vrta, što je danas luksuz koji si mnogi ne mogu priuštiti. Voćarstvo kao hobi i aktivnost za razbibrigu posebno je došlo do izražaja u vrijeme pandemije bolesti uzrokovane koronavirusom i karantene, kada je svatko žudio za komadićem zemlje ili balkonom gdje bi mogao uzgajati vlastite proizvode.
Korist vlastitoga uzgoja
Generalno trend uzgoja povećava se proporcionalno s porastom cijene naftnih derivata, koji podržavaju cijelu prehrambenu industriju transportom i infrastrukturom. Cijene domaće, organski i ekološki uzgojene hrane vrtoglavo rastu, kao i značenje i vrijednost vlastitoga uzgoja. Benefit vlastitoga uzgoja nije samo novčana ušteda, već i ponovna uspostava veze s prirodnim ciklusom sadnje biljke, njezinoga rasta te konzumacijom uroda. Uzgojem vlastitih namirnica osigurava se zdravija i raznovrsnija prehrana, a hrana u svom najsirovijem i najsvježijem obliku nije samo najukusniji način uživanja, već i najhranjiviji.
Vrijedno je truditi se uzgajati vlastite namirnice, jer znamo da su potpuno svježe i tako pomažemo kućnome budžetu, a kroz same procese njihove sadnje, zalijevanja, berbe i čuvanja uspostavlja se čvrsta veza čovjeka s hranom. U javnim voćnjacima svi članovi lokalne zajednice slobodno mogu brati plodove pa se ujedno širi i svijest o zdravijoj prehrani. Osim za vlastite i potrebe najbližih, uzgojeno voće može se iskoristiti i na druge načine - postoje prakse da se urod urbanih voćnjaka distribuira i u javne kuhinje ili obiteljima koje su socijalno ugrožene te se na taj način zajednica uključuje i u društveno-odgovorne aktivnosti.
Suradnja Grada Velike Gorice, Osnovne škole Nikole Hribara i Urbanih šumara uz podršku JYSKa rezultirala je sadnjom prvoga urbanog voćnjaka u Hrvatskoj u dvorištu Osnovne škole Nikole Hribara. Taj voćnjak mjesto je gdje će se mlade generacije informirati i educirati o zaštiti okoliša, održivosti, bioraznolikosti i unaprjeđenju javnih gradskih prostora.
Sadržaj omogućio JYSK.
