Odlične ideje

Želite zasaditi vlastiti vrt, ali nemate mjesta? Rješenje postoji, pa čak i za male stanove

Foto: Shuttershock
1/11
12.08.2020.
u 16:25

Osim Instagrama i Facebooka koji su izvrsne platforme za inspiraciju, odlične videotutoriale možete pronaći na YouTubeu, što je odlično za sve one koji tek kreću s aranžiranjem cvijeća, ali i za one koji žele znati više jer ima doista zahtjevnih uradi sam projekata.

Odlučite li se sami pokušati složiti maštoviti cvjetni aranžman, potrudite se nabaviti više vrsta sezonskog cvijeća i više vrsta zelenila. Ako želite nešto drukčije, svakako se poigrajte detaljima koje ćete ukomponirati u aranžman. To mogu biti klasični detalji, ali i oni posve neočekivani poput šalica, tanjurića, božićnih kuglica.... Važno je da ste na kraju zadovoljni učinjenim. 

Volite li klasičnije bukete, evo par savjeta kako im možete produljiti životni vijek. Vodu u vazi mijenjajte svaki dan, a poželjno je i podrezati stabljike cvijeća. U vodu možete dodati žlicu šećera, a ako vam je bitno da se buket ne trusi, poprskajte ga lakom za kosu, trajat će nekoliko dana dulje, a izgledat će besprijekorno. Za vrijeme toplijih dana ne izlažite ga suncu. 

Osim Instagrama i Facebooka koji su izvrsne platforme za inspiraciju, odlične videotutoriale možete pronaći na YouTubeu, što je odlično za sve one koji tek kreću s aranžiranjem cvijeća, ali i za one koji žele znati više jer ima doista zahtjevnih uradi sam projekata. Naravno, tu je i naš portal Living.hr na kojem svaki dan možete pronaći mnoštvo kreativnih ideja za uređenje doma, balkona i vrta! 

Bavljenje vrtlarstvom ima pregršt prednosti. Osim što omogućuje da jedete namirnice iz vlastitog, kontroliranog uzgoja, ujedno je i besplatna antistresna terapija. No, što je s onima koji se žale da nemaju gdje zasaditi svoj vrt? Rješenje postoji, pa čak i za male stanove u kojima nema puno mjesta i drugih uvjeta za uzgoj. Naime, postoje biljke koje praktički vole da ih se uzgaja u zatvorenim prostorima. Mi smo izdvojili pet najpopularnijih, a na vama je da se okušate u uzgoju svih ili samo nekih. Kako je vrtlarska sezona već poodmakla, sa sadnjom nekih od ovih biljaka vrijedi pričekati, ali neke se može i sada uzgajati, posebice radite li to presadnicama.

1. Bosiljak
Ovaj začin iz porodice metvice, sa slatkastim okusom, poznat je u našim krajevima. Postoji niz sorti bosiljka koje jednostavno možete uzgajati u posudi koju bi idealno bilo postaviti uz prozor postavljen na južnom pročelju stana. Voli puno sunca i topline. Osigurajte posudu s dovoljno dobrom drenažom, a zemlja u njoj neka bude vlažna, no nemojte bosiljak “potapati”. Ne zaboravite da se bosiljak sjajno slaže sa sirom, rajčicama, juhama, tjesteninom, pizzom..., a zahvaljujući svom specifičnom mirisu čest je sastojak i brojnih ljetnih koktela. U svakom slučaju – biljka koju je dobro imati nadohvat ruke.

2. Aloe vera
Riječ je o biljci s dugim, kožnatim, mesnatim listovima. Posadite je u posudu i uzgajajte na sobnoj temperaturi od oko 21 °C i uz mnogo svjetla. Aloe vera preferira nešto sušu zemlju pa je zalijevajte svaka dva-tri dana. Ova čudesna biljka umirit će opekline od sunca, ogrebotine i svrbež kože. Samo razlomite njezin list tamo gdje je najdeblji i nanesite gdje je potrebno.

3. Rajčice
Ovo omiljeno ljetno povrće, koje je zapravo u biljnoj klasifikaciji voće, odličan je izvor vitamina A, C i K, kao i beta-karotena koji štiti kožu od štetnih sunčevih zraka. Odaberite neku sitniju sortu rajčice koja će biti idealna za vaš mali vrt u stanu. Rajčici treba mnogo topline i svjetla tako da posudu postavite na najsunčanije mjesto u stanu. Zemlja cijelo vrijeme treba biti mokra, no ne i natopljena.

Jasna Antunović Turk sagradila je modernu vinariju kapaciteta 950 hektolitara te kušaonicu opremljenu u tradicionalnom stilu.

4. Korijandar
Riječ je o osjetljivoj biljci s “čipkastim” listovima i oporim okusom. Omiljen je to začin u kuhinjama diljem svijeta, počevši od meksičke do indijske i tajlandske, no jednako je omiljen i u Europi. Čuvajte ga od previsokih temperatura jer će se osušiti, no korijandru treba puno svjetla. Najbolje bi bilo da ga posadite pokraj prozora okrenutog prema istoku. Zemlja neka bude vlažna, no ne i natopljena.

5. Špinat
Lisnata superbiljka bit će sretna ako je uzgajate u zatvorenom prostoru. Ne voli ni kad je prevruće ni kad je prehladno, stoga smjestite posudu na sunčano mjesto i osigurajte joj sobnu temperaturu. Odaberite dublju posudu jer korijen špinata treba više prostora. Vrlo brzo uživat ćete u biljci bogatoj proteinima, vitaminima A i K, folnoj kiselini, vlaknima... Namirnica je to koja jača srce, memorijski sustav, a idealna je hrana za trudnice jer pomaže razvoju djeteta.

Bonus savjet
Za one koji ove biljke sade u svom vrtu ili balkonu, evo i bonus savjet. Kako biste svoje biljke zaštitili od nametnika, uz povrtne gredice zasadite kadificu. Ta jednogodišnja biljka podrijetlom je iz Meksika. Zovu je još i francuskom kadificom jer je u Europi bila prvo uzgajana na jugu Francuske. Listovi su joj aromatični i tamnozelene su boje.

Kadifica je aromatična biljka, diuretik i poboljšava probavu. Uzgojeno je mnogo različitih kultivara koji se razlikuju visinom, izgledom (jednostavni i puni) i bojom cvjetnih glavica. Ocvale cvjetne glavice treba uklanjati kako bi se pospješila cvatnja i produžila sezona cvatnje. Osušeni se cvjetovi mogu koristiti kao patvorena zamjena za originalni safranin koji se dobiva od vrste Crocus sativus, a služi za bojenje hrane žutom bojom. Smrvljeni listovi su jaka mirisa. Mogu se koristiti za davanje arome hrani. Zanimljivo je da se kadifica koristila u religijskim obredima u Meksiku.

Na mjestu gdje je posađena, ova je biljka vrlo učinkovita u tjeranju vrtnih štetočina poput kakva prirodna insekticida.

Treba obratiti pozornost na to da kod osjetljivih osoba diranje listova može prouzročiti kožne alergije.

Cvjetne dekoracije, posebno ljeti, mame uzdahe i divljenje, no niti ih svatko zna složiti niti je svatko dovoljno kreativan da od, primjerice, poljskog cvijeća složi atrakciju vrijednu divljenja. Međutim, kreativni tim koji stoji iza imena LULU Art, supružnici Hiršman, upravo su ti – čarobnjaci za dekoracije, a o tome kako sve nastaje porazgovarali smo sa ženskim dijelom ovog dvojca – Matijom Hiršman. Matija, koja je odgojiteljica u vrtiću, u poslu stiliziranja i aranžiranja našla se sasvim slučajno, Naime, sve je započelo kad ju je suprug prije nekoliko godina zaprosio.

– U povodu toga odlučili smo napraviti zabavu za prijatelje. Tada sam shvatila koliko uživam uređivati prostore i raditi s cvijećem na način kojim do tada nisam radila. Osim toga, oduvijek volim prirodu i kreativno izražavanje, stoga je ovo bio pravi spoj ljubavi i užitka – objašnjava Matija.

Kad je pitamo što je najzahtjevnije i čime se najviše bavi, Matija kaže kako se iza sve te ljepote krije mnogo truda, upornosti i strpljenja. Najviše uređuje prostore za vjenčanja, a najzanimljivije joj je stvarati priče iz mašte, bajki i izmišljenih svjetova.

– Volim stvarati što prirodnije aranžmane što dobivam koristeći puno zelenila i ostalih “prirodnina”. Omiljeno cvijeće su mi hortenzije i božuri, a od zelenila volim eukaliptus, paprat, lovor, maslinu. Ideje mi nekad dođu u snu, crpim ih iz bajki, iz razgovora s ljudima te na internetu. Uglavnom je to spoj svega navedenoga – objašnjava Matija i dodaje da joj je najzahtjevniji projekt do sada bilo uređenje prostora za vlastito vjenčanje.

– Dok druge mladenke dan prije svadbe koriste za odmor i opuštanje, ja sam taj dan provela uređujući salu. Sutradan sam bila jako umorna, ali i ispunjena, zahvalna i sretna što sam uspjela ostvariti svoj san iz djetinjstva – ponosno kaže.

Slike njezinih radova hit su na Instagramu, a zasluge za to idu suprugu, može li se reći da su oni prava mala manufaktura?

– Moj suprug je veliki kreativac, po struci je grafički dizajner, stoga mi pomaže oko toga dijela kao i oko fotografije. Za sve fotografije koje imam zaslužan je upravo on, međusobno se nadopunjujemo. On mi je velika podrška u poslu, a ja njemu u njegovu. Dobar smo spoj i privatno i poslovno – zaključila je ta moderna cvjećarka. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije