Danski povjesničari kažu da se dokazi o prvom poljupcu mogu pronaći na glinenoj pločici iskopanoj na Bliskom istoku, rušeći akademsku teoriju o tome koja se kultura prva poljubila - i predstavljajući zanimljivu tajnu. Sve do nedavno, znanstvenici su vjerovali da su se u južnoj Aziji ljudi prvi počeli ljubiti, a praksa se proširila svijetom oko 300. godine pr. Kr. — malo prije nego što je prvi put objavljen indijski seksualni priručnik, Kama Sutra, piše New York Post.
Ali, u nedavnom članku za Science, dr. Troels Pank Arbøll i dr. Sophie Lund Rasmussen tvrde da su ljudi počeli s ljubljenjem mnogo ranije od toga. 'Poljupci su dokumentirani u drevnoj Mezopotamiji i Egiptu najmanje 2500. godine prije Krista', izjavili su povjesničari – inače supružnici koje je povezala zajednička ljubav prema arheologiji.
VEZANI ČLANCI:
Kažu da je dokaz o prvom ljubljenju ugraviran u Bartonov cilindar, glinenu pločicu iskopanu u drevnom gradu Nippuru. Artefakt sadrži vizualni narativ koji razotkriva tajnu o tome kako su se ljudi nekada ljubili - i prilično je iznenađujuća.
U suvremenoj kulturi ljubljenje je zamišljeno kao preteča seksa, no gravure na glinenoj pločici ukazuju na to da se tada ljubilo tek nakon završetka vođenja ljubavi. 'Prvo su imali spolne odnose, a tek nakon toga su se ljubili', rekao je akademik Gonzalo Rubio, 'To je bila neka vrsta naknadne igre, a ne predigre'.
Ranije su znanstvenici tvrdili da prvi dokaz romantičnog poljupca ustima potječe iz vedskih sanskrtskih rukopisa napisanih 1500. godine pr. Kr. na području današnje Indije. Profesori su mislili i da virus herpesa potječe iz tog područja te da se proširio svijetom nakon što su trupe Aleksandra Velikog usvojile praksu ljubljenja kad su se vratile na Mediteran iz sjeverne Indije oko 300. godine pr. Kr.
VEZANI ČLANCI:
Ali, Arbøll i Rasmussen pobijaju tu 'redukcionističku' ideju. Kažu da glinena pločica razotkriva da ljubljenje jezika 'nije nastalo naglo ili u određenom društvu' i 'čini se da se prakticiralo u više drevnih kultura tijekom nekoliko tisućljeća'. Doista, oni vjeruju da je želja za poljupcem u usta intrinzična - čak i ako je podložna određenim kontekstualnim ograničenjima, poput toga da se događa nakon seksa.
'Ljubljenje je primijećeno i kod čimpanza i bonoba, naših najbližih živućih rođaka', rekla je dr. Rasmussen, 'Praksa ljubljenja ovih primata ukazuje na nešto fundamentalno što seže daleko u ljudsku povijest. Sve je u pronalaženju najjačeg, najzdravijeg partnera koji će proizvesti najjače, najzdravije potomke. Dakle, nesvjesno procjenjujete prikladnost osobe putem kemijskih znakova poput lošeg zadaha, što može ukazivati na loše zube, što može ukazivati na loše gene'.
Ljubite li se dovoljno? Evo koliko sekundi poljubac treba trajati za sretan brak…
