Dužnička kriza Država dužna 39 milijardi eura

Mala Ana rodila se sa 60.000 kuna duga

01.07.2009.
u 19:29

Sve do ove godine, kamate koje je Hrvatska plaćala na inozemni dug bile su manje od novostvorene vrijednosti u toj godini, odnosno prirasta BDP-a. Lani je, primjerice, Hrvatska platila oko 760 miijuna eura kamata, dok je statistika izračunala da se BDP povećao 3 milijarde eura.

Jede supstancu
Od ove godine Hrvatska i službeno počinje jesti svoju supstancu, nove vrijednosti neće biti, štoviše očekuje se pad nominalnog BDP-a za najmanje 370 milijuna eura. No, bez obzira na to, kamate na 39,2 milijarde eura vanjskog duga odnijet će 1,2 milijarde eura. Ekonomisti takvo stanje nazivaju dužničkom krizom, a HNB je još 2006. upozorila da Hrvatska može izbjeći crni scenarij samo ako ekonomija bude rasla između 4 i 5 posto svake godine, a kamate na vanjski dug ostanu ispod 5%.

Srušile su se obje pretpostavke – Hrvatska se nedavno zadužila vani uz 6,5 posto, a ekonomija će biti u velikom padu. Čim se rodi, bebu u Hrvatskoj čeka najmanje 60.000 duga. Dug odgovara protuvrijednosti 11 sadašnjih prosječnih plaća s vjerojatnošću da će se ta obveza povećati nekoliko puta dok današnje dojenče dospije u svijet rada. No, i tih 60.000 kuna duga po stanovniku tek je manji dio ukupnih dugovanja jer predstavljaju zbroj kreditne opterećenosti građana i središnje države, a ne naprimjer inozemni dug kompanija i banaka za koji se može pretpostaviti da njihova otplata ipak neće pasti na leđa građana. Kada se uzmu u obzir svi krediti građana, ukupna inozaduženost te unutarnji javni dug, opterećenje raste na 118.000 kuna po stanovniku.

Kako otplata pada na leđa radno aktivnih i zaposlenih, proizlazi da bi svaki od 1,5 milijuna zaposlenih u državi morao besplatno raditi punih 5 godina da bi Hrvatska vratila sve dugove. Tek nakon pet godina prisilnog rada beba rođena u ljeto 2014. krenula bi u život neopterećena obvezama stare generacije.

Već bi velik uspjeh bio i to da se dug ne povećava. Usporedbe radi, Hrvatska je 1999. imala 10 milijardi eura inozemnog duga, a sada 40 milijardi. Kreditna zaduženost stanovništva 2002. bila je 32 milijarde kuna, a sada je 126 milijardi. Očito ni kriza neće zaustaviti taj trend.

BDP i kamate
– Problem je uz ovolik vanjski dug nominalni relativni rast BDP-a mora biti osjetno viši od visine kamatnih stopa. Nažalost, s jedne strane izostankom reformi smanjen je potencijalni rast BDP-a. S druge strane, u skorije vrijeme ne treba očekivati značajniji pad kamatnih stopa unatoč očekivanom smanjenju premije rizika za Hrvatsku zbog ulaska u EU – navodi Zdeslav Šantić, analitičar RBA.

Želite prijaviti greške?