Od 2000. godine do danas za hrvatsku brodogradnju izdane su 44 milijarde kuna jamstava i ostalih subvencija, a taj segment proizvodnje u posljednjih osam godina stajao je porezne obveznike između 15 i 17 milijardi kuna.
Odnosno, kraće rečeno, iznio je Mudrinić, brodogradnja stoji svakog poreznog obveznika 3800 kuna.
- Da se taj novac, do sadan namijenjen brodogradnji, usmjerio prema edukaciji naših građana, zamislite kakvo bismo društvo imali i koliko bismo bili konkurentniji - drži predstavnik poslodavaca u GSV-u.
Brodogradnja treba dobiti još jednu šansu
Polančec: Privatizacija je uvjet opstanka brodogradnje
Privatizacija škver digla na noge i prijete štrajkom
S ovom računicom predstavnika poslodavaca nije se složila sindikalna strana pa je u njeno ime Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, istaknuo da uložena sredstva ne znače i gubitak za porezne obveznike.
Ono što je glede brojki izneseno, smatra Matijašević, osobni je Mudrinićev stav, ali ne i stvarno stanje jer 44 milijarde kuna jamstava ne znači da je načinjena i jedna kuna štete za porezne obveznike.
I ovakva su brodogradilišta ispunjavala ugovorene poslove, a jamstva nisu dolazila na naplatu, smatra predstavnik sindikata.
S današnje sjednice GSV-a dana je potpora restruktuiranju brodogradilišta kojemu cilja Vlada, a kako se već sutra ne bi ponovo kumulirali gubici, želja je pronaći najbolje rješenje, ocijenjeno je. Rješenje se vidi, smatraju u GSV-u, u natječaju koji uključuje obavezne uvjete za preuzimanje brodogradilšta – to znači da će se tada na njega javljati samo strateški partneri koji će na postojećim lokacijama razvijati samo postojeću proizvodnju.
Ako je cilj privatizacije samo novac, može se dogoditi da u brodogradilišta uđu investitori kojima gradnja brodova uopće nije prioritet, smatra Matijašević.
