TOP ELEVEN

Evo kako su Beograđani izumili igru za koju je zagrizlo 12 milijuna ljudi širom svijeta

Nikola Čavić
Vid Ponikvar/Sportida
26.12.2014.
u 21:00

Tjednik Max! donosi intervju sa šefom razvoja izdavača igre, Nikolom Čavićem

Negdje u ožujku 2010. trojica su srpskih programera, djelatnika Microsofta, odlučila da bi radije nešto radili sami. Nakon nešto više od godinu dna razvoja pojavio se prvi njihov uradak, Top Eleven Be a Football Manager, igra namijenjena igranju preko Facebooka. No, što zbog gotovo nevjerojatnog rasta popularnosti, što zbog tempa razvoja mobilnih platformi, uskoro izlaze verzije za Android i iOS.

Što je to što je u igru privuklo gotovo 12 milijuna korisnika širom svijeta, od čega pet milijuna Top Eleven igra dnevno, imali smo prilike upitati šefa razvoja izdavača te igre, tvrtke Nordeus, Nikolu Čavića (32), genijalca koji nije nepoznat u svijetu online igara. Sudjelovao je u razvoju megapopularne EVE Online, islandskog izdavača CCP. Dovesti Nikolu, uz još neke gamerima poznate ljude, potvrda je uspjeha te beogradske tvrtke. Prezentacija koju je Čavić držao na Sporto konferenciji o sportskom marketingu i sponzorstvima u Portorožu bila je jedna od posjećenijih.

Po čemu je to Top Eleven toliko različit da je uspio u takvoj mjeri?

– Naša igra je jako kvalitetna, a glavna mehanika igre kompleksna je, ali jednostavna za korištenje i samim time zabavna, ponavlja se stalno i to drži ljude da je igraju. Drugo je što smo Top Eleven smjestili u realno vrijeme. Igrač koji tek počinje igru stavljen je u neku određenu ligu gdje dobiva neki određeni klub, ali i u određeni dan u kojem su svi koji igru igraju bilo gdje u svijetu. Sezona počinje i završava istog dana za sve igrače. Tako smo postigli stvaranje jakog socijalnog trenutka. To igrače tjera da budu maksimalno aktivni ako u igri žele biti uspješni. Za naš uspjeh bitno je i to što je igra lokalizirana na 40 jezika. Od samog početka smo imali 20 jezika, no to nije bilo toliko kvalitetno jer smo radili većinom s fanovima, a s prvim novcem smo i to podigli. Iskoristili smo i činjenicu da postoje zanemarena tržišta poput, recimo, Turske. Svi se žele probiti u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji, ali mi smo otišli i na druga tržišta – objašnjava Čavić.

Objasnio je na čemu počiva financijski uspjeh njegove tvrtke.

– Igrač se želi poistovjetiti s omiljenim klubom. Igra dozvoljava da svojoj momčadi može dati ime svojeg kluba te da igračima odjene njegov dres. Mislite da igrači nisu spremni platiti da bi njihova virtualna momčad nosila takav virtualan dres? Jesu! Želite li kupiti dres s originalnim grbom, primjerice Juventusa, to će vas stajati 35 eura. I to ljudi doista plaćaju. Poslovni model koji smo klubovima ponudili uključuje udio u takvim prihodima, a oni su još zadovoljniji suradnjom s nama jer su statusi na društvenim mrežama vezani uz rezultate klubova koji nose njihova imena i znakovlje i 5-6 puta posjećeniji nego oni koji govore o rezultatima utakmica njihovih momčadi. To je ključ i našeg uspjeha. Uključivanje navijača je sve – kaže Čavić koji je izlaganje započeo nevjerojatnim podatkom. Kineska gamerska kompanija Tencent sama godišnje uprihodi novca kao 20 najvećih svjetskih nogometnih klubova zajedno – nešto manje od šest milijardi dolara. Sve to omogućilo je Nordeusu da za svoj Top Eleven kao manekena angažiraju – Joséa Mourinha! Ugovor s njim potpisao je osobno naš sugovornik.

– Mourinho je u to vrijeme bio trener Reala što nam je olakšalo stupanje u kontakt jer smo tada već imali suradnju s kraljevskim klubom. Željeli smo nekoga tko utjelovljuje pojam nogometnog trenera kako bismo poboljšali doživljaj naših korisnika, učinili igru što autentičnijom. Njemu se ideja dopala, dopao mu se i Top Eleven koji ima velik broj korisnika koji su možda i njegovi budući fanovi. Otkad surađujemo s Mourinhom, mnogo nam je lakše doći u kontakt s velikim klubovima jer je on tako veliko ime. S Mourinhom komuniciramo praktično svakodnevno jer svaki novi feature u igri u kojem se pojavljuje on osobno i autorizira – opisuje Čavić iskustvo rada s najvećim trenerskim umom.

Ima li bilo što drugo takav potencijal kao nogometna igra?

– Ima, ali trik je u lansiranju igre za pravi sport u pravo vrijeme. Imamo fenomenalne primjere poput Japana i Južne Koreje gdje je bejzbol nevjerojatno popularan i tamo postoje bejzbolske igre koje se igraju samo ondje i nigdje drugdje, ali s obzirom na to da je riječ o milijunskim tržištima, to je već dovoljno. Pa je tu kriket za Indiju, hokej za Rusiju...

U Hrvatskoj Top Eleven ima 85.000 igrača? Je li to mnogo ili malo?

– Kada se gleda koliko ljudi koji imaju pristup internetu i mobilnim uređajima igra našu igru, tada je BiH iznimno uspješna jer između 10 i 15 korisnika interneta aktivno igra Top Eleven. Ipak, ogromna većina igrača ne troši, samo pet do deset posto, a slična je situacija i u regiji. Ovdje igrači troše 4-5 puta manje od europskih koji imaju više novca za osobno zadovoljstvo. To je i razlog slabijeg uključivanja klubova iz bivše države u igru – govori genijalac iz Nordeusa.

Kako će igranje izgledati za nekoliko godina, hoće li neke platforme poput konzola nestati?

– Neće, za okorjele gamere to je još uvijek najbolje iskustvo. No, na svijetu će za nekoliko godina biti tri do pet milijardi pametnih telefona. Iskustvu igranja na smartphoneu ili tabletu drukčije je od onog na konzoli, a treba reći i da je tako veliko tržište u dosegu tek nekoliko klikova.

Je li doista moguće da u skorijoj budućnosti gledamo hologramski nogomet?

– Jest, a ako netko treba to napraviti, onda to jesu Japanci. Ono što su pokazali u sklopu kandidature za SP 2022. zapravo je virtualna stvarnost prilagođena masi ljudi, što traži iznimno visoku tehnologiju. Ako me pitate hoće li se u nekom trenutku pojaviti potpuno novi, samo virtualni sport, onda ću reći da je on tu, to je e-sports – natjecanja u igranju računalnih igara. Status pro-gamera često se osporava jer nemaju neke fizičke sposobnosti na koje smo navikli kod klasičnog sporta, no ti vrhunski igrači popularnih igara kao što je Starcraft mogu odraditi i do 300 komandi na tipkovnici u minuti. Riječ je o profesionalcima koji treniraju dnevno i dulje od Đokovića – opisuje.

>> I virtualni nogomet im je u krvi! Evo kako su suigrači zezali najlošijeg Hulka

>> I seoska djeca sve deblja jer je igru na otvorenom zamijenilo računalo

Komentara 58

Avatar Zločinac agresor i genocidaš
Zločinac agresor i genocidaš
22:21 26.12.2014.

Srbi rade igrice LOL

BU
budagigo
23:54 26.12.2014.

puca mi neka stvar i za beograd i za srbiju

SE
sestrićna
22:03 26.12.2014.

koga boli za bg ?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije