Vodstvo Mosta radi protiv demokracije koja mora imati poziciju i opoziciju. Smatra to politički analitičar Tihomir Cipek po kojemu bi Most, čak kada bi i uspio u svom naumu, radio na štetu građana.
– Zato smo i izašli iz jednostranačkog sustava. Oporba treba biti korektiv vlasti, a bez nje pitanje je kako bi sve funkcioniralo. To jednostavno nije dobar trend – tvrdi Cipek. Smatra da su čelnici dvije najveće koalicije sada podložni ucjenama Mosta i pri tome se, dodaje, ne snalaze baš najbolje.
Obje strane i dalje se nadaju
– Da međusobno dobro komuniciraju, dogovorili bi se da ignoriraju Most i da idu na nove izbore. No oni i dalje razmatraju dvojbene zahtjeve jer se nadaju da će bar netko od njih na kraju uspjeti sastaviti vladu s Mostom – kazao je Cipek, koji se čudi što čelnici stranaka nisu odmah dali eksplicitni odgovor na zahtjeve Mosta. Zbog svega mu se opcija novih izbora čini najrealnijom i najpoštenijom. Slično misli i politički analitičar Žarko Puhovski.
– I dalje držim aktualnim omjer 60 posto novi izbori, 35 posto nova vlada SDP – Most i samo pet posto vlada HDZ – Most – kaže Puhovski. Predsjednica ima pravo raspisati nove izbore, ali dodaje kako bi ipak prije toga trebala “pregristi” i jednom od njih dati mandat za pokušaj sastavljanja Vlade.
– Mislim da bi prvo trebala mandat dati Milanoviću jer on ima veću šansu, a to je šansa i za HDZ da dobije nove izbore koji neće biti tako daleko – kaže Puhovski. Postoji, dodaje, i opcija na koju računa SDP, a to je da se ide u Sabor i da se pošto-poto konstituira.
– Ali to se može ili s Mostom ili dijelom Mosta, a na SDP-u će u tom slučaju biti i odgovornost za razbijanje Mosta – drži Puhovski. Da bi se Most unutar sebe trebao konačno dogovoriti hoće li se kome prikloniti ili jasno reći idemo na nove izbore, drži analitičar Ivan Šiber.
– Na njima je odgovornost od prvog trenutka. Oni moraju vidjeti među sobom tko je za koju opciju jer od velike koalicije nema ništa kao ni od manjinske vlade – kaže Šiber. Nitko, dodaje, ne uzima u obzir činjenicu da u Hrvatskoj postoje dvije stranke koje nasljeđuju rascjep II. svjetskog rata. I koje zbog toga ne mogu surađivati.
– To je rascjep na kojem bi se trebalo raditi. Mi imamo situaciju u kojoj predsjednik jedne stranke optužuje drugu da nisu domoljubi. To u Njemačkoj nemate – objašnjava Šiber.
Poput reality showa
PR stručnjak specijaliziran za strateško komuniciranje u politici Krešimir Macan ocjenjuje da je na današnjem sastanku najsuvisliji govornik bio Zoran Milanović, ali i da je jasno da se blok okupljen oko njega pokazao najspremnijim za vlast.
– Sve je to izgledalo jadno jer je očito da Most nije spreman preuzeti odgovornost. Ako Most želi složiti vlast s HDZ-om, neka to i napravi ili neka kaže da se ide na nove izbore – tvrdi Macan. Svidjelo mu se, dodaje, prvo sučeljavanje Milanovića i Karamarka.
– Ovo je sve kao reality šou u kojem nam nedostaje samo glasovanje, a to bi mogli biti novi izbori, gdje bi rezultat mogao pokazati ocjenu posljednjih mjesec dana – zaključuje Macan.
>> Most želi nestranačkog premijera, a Božo Petrov bio bi potpredsjednik Vlade
>> 'Vjerujem da ćemo formirati Sabor i Vladu, potporu će nam dati i Petrina'
To što Petrov nudi je rotirajući položaj koji smo već vidjeli i osjetili u kolektivnom predsjedništvu bivše države. Sabor bez oporbe jest povrat na staro odnosno "socijalizam s ljudskim likom" koji je isto nestao. Poznato je da psihijatri djeluju na svoje pacijente, ali isto tako se zna da i pacijenti imaju značajan utjecaj na svoje liječnike. Utjecaj nekih bolesnika je na Petrova očito bio prevelik