U kratku roku na kretanje cijena nekretnina najviše utječu
rast kredita, veći broj sklopljenih brakova i inflacija. Rast kredita
stanovnicima osjeti se na kretanju cijena s pomakom od četiri
tromjesečja, povećanje broja sklopljenih brakova s pomakom od dva
tromjesečja, a povećanje opće razine cijena s pomakom od tri
tromjesečja.
Stranci dižu cijene
Pokazuje to istraživanje Željka Lovrinčevića i Maruške Vizek
s Ekonomskog instituta, o tome što utječe na cijene
nekretnina i što se može očekivati od najavljene
liberalizacije tržišta nekretnina, koje je predstavljeno na
nedavnu savjetovanju ekonomista u Opatiji.
U duljem roku cijene nekretnina najviše reagiraju na
kretanje dohotka. Smanjenje realnog dohotka od jedan posto donosi pad
cijena nekretnina 5 posto i obrnuto. Analiza je pokazala da je na
hrvatskom tržištu dohodovna elastičnost cijena izuzetno
visoka te je gotovo tri puta viša od drugih kretanja na
tržištu kao što su intenzitet gradnje ili visina
kamata.
Autori navode da rast obujma građevinskih radova od 1 posto smanjuje na
dulji rok cijenu nekretnina 1,75 posto. Porast kamatnih stopa od 1
posto u duljem će roku smanjiti cijene nekretnina tek 0,28 posto.
Inflacija, pak, i u kraćem i u duljem roku pozitivno utječe na kretanje
cijena nekretnina, jer ulaganje u nekretnine služi kao
zaštita od inflacije.
– Kad bi se gledali samo domaći čimbenici poput realnog pada
plaća, pada standarda, rasta kamata i slabije potražnje, već bi se na
proljeće mogao očekivati pad cijena nekretnina od 15 do 20 posto
– istaknuo je Željko Lovrinčević.
Takav razvoj događaja može zaustaviti samo inozemna potražnja.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU predviđeno je da RH od 1.
veljače ove godine potpuno liberalizira tržište nekretnina,
što će omogućiti građanima EU da bez ograničenja kupuju
nekretnine u Hrvatskoj.
Skupa Hrvatska
Posljednji krug proširenja pokazao je da su cijene
nekretnina u svim novim članicama rasle i prije i poslije ulaska. U
svima su, osim u Slovačkoj, godinu dana nakon ulaska u EU cijene
nekretnina porasle 25 posto na nacionalnoj razini i 27 posto u glavnim
gradovima.
Komparativna je analiza pokazala da su nekretnine u RH skuplje nego u
većini ostalih zemalja u regiji, pa autori istraživanja upozoravaju da
cijene ubuduće mogu rasti samo ako se poveća životni standard građana.
Ako se zbog ulaska u EU realna neto plaća trajno poveća 1 posto, može
se očekivati povećanje cijena nekretnina malo više od 5
posto. Inače, u nas je 96 posto svih nekretnina u privatnom
vlasništvu, a u EU taj je prosjek 65 posto. U posljednjih
deset godina cijene nekretnina porasle su 73 posto, a na Jadranu 119
posto.
ISTRAŽIVANJE: CIJENE NEKRETNINA I LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA
