Dužničkom ropstvu, koje su mnogi građani osjetili podižući kredite koje su poduzetni lihvari oglašavali na stupovima javne rasvjete, autobusnim ili tramvajskim stajalištima, Vlada će nastojati stati na kraj danas Saboru upućenim prijedlogom zakona o potrošačkom kreditiranju.
Iako se zakon donosi radi usklađivanja sa zakonodavnim okvirom Europske unije, ipak će se ovoj nemiloj pojavi, koja je mnoge građane financijski iscrpila zbog nedefiniranih uvjeta kreditiranja, posebice glede kamata, stati na kraj.
Prema prijedlogu zakona više neće moći svatko davati potrošačke kredite, već samo oni koji su dobili odobrenje Ministarstva financija, objasnila je Ivana Maletić, državna tajnica ministarstva, ističući kako će sada svi vjerovnici i kreditni posrednici morati dobiti odobrenje, osim Hrvatske banke za obnovu i razvoj, kreditnih unija i kreditnih institucija.
Svi koji se odluče na potrošački kredit u visini od 1500 do milijun kuna bit će dodatno zaštićeni od takozvanih odluka tiskanih sitnim slovima u ugovorima, koje se najčešće previde, pa izazivaju nakon ishođenja kredita - glavobolju.
Zakon predviđa rok od 14 dana u kojemu se osoba koja je podigla kredit može predomisliti oko njegova korištenja te povući svoju odluku bez obveze da je opravda.
- Zakon dopušta rok od dva tjedna za proučavanje ugovora i odustajanje bez posljedica - iznijela je Ivana Maletić, navodeći još neke zaštite za tražitelje kredita koje ovaj zakon donosi.
Tako, primjerice, određivanje visine naknade za prijevremenu isplatu kredita više neće samostalno određivati institucija kod koje je kredit podignut, a što je najčešće bilo u iznosu naplate naknade koji je mnoge pokolebao da uopće prije vremena podmire svoj dug.
Slovom zakona sada će točno biti definirana naknada u slučaju prijevremene otplate, ali i visina troškova kredita pri njihovu podizanju.
