Europa je dospjela u najveću recesiju nakon Drugoga svjetskog rata, a
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država s malim izgledima za
pozitivnu stopu rasta.
Pršte otkazi
Nije to Vladinih 2 posto, čime je sastavljen proračun, ali usprkos
lošem početku godine i krizi s plinom konzultanti Raiffeisen
banke vjeruju da se Hrvatskoj smiješi 0,4 posto rasta uz
uvjet da se u drugom dijelu godine oporavi eurozona, popusti animozitet
prema ulaganjima u regiji te hrvatska Vlada s uspjehom
završi pregovore s EU.
Padne li nešto od toga u vodu, Hrvatska će se pridružiti
sumornoj većini koja tone sve niže. Nekad vodeći tigrovi, Irska i
baltičke zemlje padaju do 7,4 posto, a Europska komisija procjenjuje da
će eurozona biti u minusu od 2 posto. Svakoga dana pršti na
tisuće otkaza: nizozemski osiguravatelj Ing otpušta 7 tisuća
radnika, Philips, Microsoft, Intel, Nissan, Del, Cessna, Delta Air,
Metro, Bosch...
Nema države koja se ne trese pred naletom krize koju 27 članica EU
ublažava sa 200 milijardi eura. Premda iz mjeseca u mjesec većina vlada
i ekonomskih analitičara korigira vlastite procjene i tome prilagođava
tekuću politiku (tko može do novca, povećava deficit, Englezi idu i do
9 posto, Španjolci 6, Francuzi više od 5 posto, a
tko ne može povećavati dug, reže troškove), Sanader je uzeo
još dva tjedna za razmišljanje i moguće
antirecesijske mjere.
U međuvremenu su se ponovno javile oporbene stranke, poslodavci,
bankari i sindikati. Najveću težinu ima upozorenje guvernera HNB-a
Željka Rohatinskog da Vlada ne računa s time da će sve svoje manjkove
zadovoljiti novcem iz deviznih rezervi te da mora poraditi na
troškovima.
Oporba nudi
rješenja
Radimir Čačić, predsjednik HNS-a, ponovno je iznio 12
strateških mjera protiv krize koje se u startu kose s onim
što Vlada čini. Čačić smatra da se država odmah treba
prestati zaduživati u bankama i pozvao je Vladu da plaća svoje obveze u
roku od 90 dana. Čačić bi dao ovlasti Uskoka policiji i poreznoj upravi
te uveo porez na imovinu kojim bi se osigurali novi proračunski
prihodi. I SDP-ovi ekonomski stratezi smatraju da je unutarnja
nelikvidnost jedan od najvećih problema te traže da se ozakoni plaćanje
u roku od 60 dana.
Prije nego što je to učinio sam Sanader recesiju je,
zapravo, proglasio oporbeni lider Zoran Milanović, koji je rekao da
Vlada zabija glavu u pijesak te pozvao Sanadera da suoči javnost sa
stvarnom situacijom. Rebalans je, zapravo, neizbježan, samo je pitanje
kako: Ekonomski je institut i prije predlagao smanjivanje rashoda. Sve
i da hoće, Hrvatska se zbog svojih i tuđih problema nema gdje zadužiti,
a nema više ni vrijedne imovine za prodaju.
GOSPODARSKA KRIZA
Opći slom ekonomije - 19 europskih država u recesiji
