Dogodine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti slavi 150. obljetnicu postojanja, pa je dobro što u tu instituciju nisu primljeni znanstvenici Radman i Đikić, jer tko zna bi li se s njima do tada održala. Tu sam dosjetku čuo pošto je objavljen sukob u splitskom MedILS-u koji bi mogao značiti i kraj toga “instituta za istraživanje života” koji već godinama izaziva prijepore.
U novoj su se Hrvatskoj sada posvađani Radman i Đikić pojavili iz inozemstva kao umovi kojima se svijet klanja, koje bi poželjela svaka sredina i koji su na pragu epohalnih otkrića – jedan “eliksira života” koji bi čovjekov vijek produljio na 130 godina, drugi lijeka protiv raka koji bi se kao spas za tolike ljude mogao pojaviti “za nekoliko godina”.
Zahvaljujući vještom širenju i jačanju mita o svojoj svjetskoj težini i značenju, Radman je od hrvatskih vlasti na četrdeset godina uspio dobiti Titovu vilu “Dalmacija” u Splitu, koju mu je država i uredila za 40 milijuna kuna!
Pri tome je obećao da će to biti jedina hrvatska investicija u njegov institut, koji će živjeti od stranih donacija, a u njemu će raditi prva svjetska imena. Unatoč tome što se od toga obećanja ništa nije ostvarilo, što nije bilo nijedne strane donacije i što MedILS nije počeo raditi na vrijeme pa ga je, po odredbama sporazuma, država Radmanu mogla oduzeti, Radman, Đikić i prvi predsjednik Upravnog vijeća akademik Silobrčić osipaju paljbu po “primitivnoj sredini” koja nema ni “razumijevanja za veličine”, ni “senzibilnosti za znanost”, ni “kulturu doniranja znanosti”.
Opredjeljivanje za Radmana i Đikića u lijevo-liberalnom miljeu smatralo se poželjnim, modernim, progresivnim, u skladu sa svjetskim trendovima, a opredjeljivanje protiv njihovih obmana bilo je natražnjačko. S vremenom će država ponovno odriješiti kesu, Sanader će neke poduzetnike prisiliti na donacije MedILS-u, a Radman, koji je najavljivao obilje novca iz inozemstva, zahtijevat će da se izdvajanje za MedILS iz proračuna uredi zakonom!
Po onoj – kad što mutno poteče, nikad se ne razbistri – sada je mutež postao još očitiji: od dvadesetak znanstvenika, koliko je počelo raditi u Splitu, ostalo ih je šest, sedam, donatori masovno otkazuju potporu i suradnju, Radman optužuje Đikića da ga s poduzetnikom Tedeschijem želi maknuti iz MedILS-a, a Đikić mu uzvraća da je Institut privatizirao i projekt uništio te svoj laboratorij seli u Frankfurt.
Radman također prijeti da bi Institut mogao preseliti u jedan dvorac u Saint-Tropezu u Francuskoj, gdje ga, pretpostavljam, čekaju raširenih ruku kao Napoleona na povratku s Elbe.
Nevjerojatno je da će u sukobu taština jedna drugu optužiti da “širi duh provincijalne znanstvene nabrijanosti koja ruši već mizerne stručne kriterije”. Tako su “znanstvene veličine” koje su baš sa svojim “svjetskim značenjem” nametale svoj autoritet u Hrvatskoj te muzle državu, Split i privatnike same razotkriti laž o svojim reputacijama i renomeima. Sve u svemu, Radman i Đikić pripadaju dugačkom nizu najrazličitijih obmanjivača i opsjenara u novoj Hrvatskoj koja je, upravo zato što je bila nova, tek stvorena, tek oslobođena, s mnogih strana nezaštićena i “ničija”, bila podatna za materijalnu grabež, uzurpaciju ugleda, za ucjene lažnim imidžima u Europi i svijetu i za profite iz lakog optuživanja protivnika za zatucanost i konzervativizam.
Osvetnički bi im se moglo reći: ako vaša navodna otkrića lijeka protiv raka i eliksira života s kojim bi se živjelo 130 godina pripadaju “mizernim stručnim kriterijima” za koje se sad međusobno optužujete, onda ne trebate žaliti što niste članovi HAZU, jer ste sjajni akademici obmane, u čemu vam nijedan član te ustanove nije dorastao!
@9A9 Pa medije drže ISKLJUČIVO jugoudbaši. U Hrvatskoj nema slobodnih medija. Sve je to ista ekipa.