U Kini se kultura vraća u normalu. U Šangaju je nakon koronavirusa ponovno otvoreno 17 muzeja, posjećuju se stidljivo, ali život se u njih vraća. U iščekivanju istog scenarija, muzeji kod nas i u svijetu zbog pandemije zatvoreni su do daljnjega, no ne i virtualne šetnje kroz njih. Među onima koji to omogućuju je i zadarski Muzej antičkog stakla na čijim je stranicama moguće prošetati zbirkom više od 5000 staklenih predmeta koji datiraju od 1. st. prije Krista do 5. st. poslije Krista. U normalnim radnim uvjetima u tom muzeju djeluje i staklarska radionica mladog zadarskog puhača stakla Marka Štefanca, no ono što polaznici s njim prolaze uživo, sada je vidljivo online.
I zagrebački MSU pokrenuo je virtualni program #MSUNonStop u sklopu kojeg svakodnevno predstavlja radove iz svojih zbirki. Na www.facebook.com/MSUzagreb trenutačno je to „Mahnitost“ Zoltana Novaka, predstavljena lani u MSU, koja prikazuje stanje koje povremeno obuzima društvo. Novak tematizira dnevna događanja u neposrednom okruženju, vijesti iz medija te njihove društvene, etičke i političke implikacije. Njegova umjetnost odraz je “preobilja zbilje”, burne i intenzivne stvarnosti koja nas okružuje i primjenjiva je na aktualni trenutak.
Hrvatski povijesni muzej pak pod parolom “Možda vi ne možete do nas, ali mi možemo do vas!” na svojim stranicama nudi pregled svih svojih dosadašnjih izložbi održanih u muzeju, ali i širom Hrvatske. Naš je prijedlog da na hismus.hr svakako pregledate edukativnu izložbu „1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj“ koja daje presjek ratnih i političkih događaja te 1918. i objašnjava povijesne procese koji su utjecali na život ljudi. Na raspolaganju je 518 izložaka – muzejskih predmeta, arhivske, filmske i knjižnične građe, od prijepisa Krfske deklaracije do predmeta iz ostavštine Antuna Trumbića ili dvaju ulja na platnu Ivana Tišova od kojih jedno prikazuje trenutak donošenja odluke o raskidu državno-pravnih veza s Austro-Ugarskom, a drugo je “Proglašenje ujedinjenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca”...
Građane u virtualnu šetnju svojim stalnim postavom poziva i Muzej Mimara. Dobro su digitalizirali i zbirke svoje kolekcije od predmeta starih civilizacija među kojima ima skulptura iz Mezopotamije iz 2. st. pr. Krista, preko zbirki stakla, namještaja i keramike do britanskih, engleskih, talijanskih i španjolskih majstora slikarstva među kojima je i „Infanta Margarita“ iz 1654. Diega Velázqueza pa i slika pripisana Franciscu de Goyi.
Putem linka 3D virtualni obilazak muzeja moguća je šetnja Arheološkim muzejom Istre i pulskom Arenom i njezinim podrumima. Preko poveznice trakoscan.hr/virtualna-setnja-dvorcem uputite se u 3D istraživanje postava muzeja dvorca Trakošćan, a na njegovu kanalu na YouTubeu su i dva filma o povijesti tog zdanja, ali i povijesti njegovih stanovnika. Uz dvorske zbirke namještaja, lovstva ili oružja posebnu pažnju obratite na zbirku fotografija jer u njoj se kriju pravi biseri rane hrvatske fotografije s obzirom na to da je obitelj Drašković, koja je u jednom razdoblju posjedovala dvorac, dala dva pionira naše fotografije – Jurja VI. Draškovića i Karla Draškovića.
Zagrebački MUO digitalizirao je veći dio svoje muzejske građe te je ona dostupna online na digitalnim platformama u sklopu službene stranice MUO, a moguće je pregledati i stalni postav 14 dvorana i dva kata muzeja.
Što se tiče pretrage svjetskih muzeja, prva je stanica svakako platforma Google Arts & Culture na kojoj je digitalizirano više od 1200 svjetskih muzejskih institucija. Od virtualnih šetnji do fotografija visoke rezolucije pojedinih dijelova zbirki. Tu doslovno možete provesti dane istražujući. Pretraživati se može po ustanovama određenih zemalja i gradova, umjetnicima, povijesnim razdobljima ili na Map View potražiti sve online dostupno u vašem okruženju. Neke od institucija na platformi svjetski su divovi poput Metropolitan Museum of Art, MoMA i Muzej Solomon R. Guggenheim u New Yorku, Galerija Uffizi u Firenci, Van Goghov muzej u Amsterdamu, Muzej Calouste Gulbenkian u Lisabonu. Tu je i pariški d’Orsay, meksički muzej Dolores Olmedo s najvećom zbirkom slika Fride Kahlo, bečki Belvedere, londonska Nacionalna galerija.. .da ne nabrajamo sve, a kamoli galerije moderne umjetnosti o kojima treba napisati zasebni članak.
Najpopularniji pak muzej na svijetu, francuski Louvre, omogućuje da online istražite tri njegova muzejska prostora pa konačno potražite Mona Lisu smještenu u Salle des États. Moguća je virtualna šetnja i kroz krilo u kojem je smještena zbirka starog Egipta te Galerijom d’Apollon koja je doduše malo “lo-fi” jer je snimljena 2004., ali klikom na predmete dobiva se dobra slika i osnovne informacije.
Za posebno željne kulture tu je i petosatni videoizlet kroz ruski Ermitaž, jedan od najvećih i najposjećenijih muzeja na svijetu. Filmić “šeta” kroz njegovih 45 galerija.
One čiji je fokus zaštićena kulturna baština poput Stonehengea, Machu Picchua, Koloseja ili piramida, valja uputiti na projekt Heritage on the Edge, nedavno pokrenutu platformu u sklopu Arts & Culture. Taj website i prateća aplikacija nude 2D karte i 3D snimku visoke rezolucije te popratni tekst o lokacijama pod zaštitom UNESCO-a. U sklopu platforme moguće je prošetati čak i Duždevom palačom u ovom trenutku pandemije sablasno prazne Venecije.
Poput naše Rijeke koja je svoje EPK programe stavila na čekanje, i irski Galway s kojim ove godine dijeli naslov europske prijestolnice kulture, morao je povući isti potez. Pa kad već spominjemo baštinu i na otvorenom, valja reći da su Irci ipak stigli realizirati projekt Savage Beauty finskog umjetnika Karija Kola koji se upustio u najveću svjetlosnu instalaciju dosad izvedenu na otvorenom. U duljini od pet kilometara zelenom i safirnoplavom svjetlošću obojio je vrhove planinskog područja Connemara, a spektakularni video spoja umjetnosti i prirode dostupan je na službenoj stranici projekta galway2020.ie/en/.
