Svaki put kada neki vrhunski sportaš diplomira, u našoj sportskoj zajednici to se slavi kao zlato osvojeno na europskom prvenstvu. A baš je jedan europski prvak neki dan stekao i drugu diplomu. Gimnastički as Marijo Možnik diplomirao je na Visokoj poslovnoj školi Aspira i tu je diplomu pridružio onoj iz 2011. kada je diplomirao na Kineziološkom fakultetu, na kojem bi za dvije godine trebao i doktorirati.
Studirao je i Dražen
Osamdesetih godina bilo je puno više vrhunskih sportaša koji su studirali. Čak je i jedan Dražen Petrović upisao pravo, a njegovi suigrači poput Nakića, Čuture ili Knege fakultete su i završili. Status akademskog građanina tada su stjecali i vrhunski vaterpolisti, pa tako i Bukić i Šimenc, ali i brojni odbojkaši i odbojkašice jer se podrazumijevalo da netko tko je član Hrvatskog akademskog odbojkaškog kluba Mladost mora i studirati.
No, tada je došlo vrijeme komercijalizacije vrhunskog sporta pa su sportaši koji se bave unosnijim sportovima počeli sve manje pohoditi fakultete. Doduše, nogometaši su i nekad i danas uvijek bili najbrojniji sportaši bez indeksa. Valjda zato što je nogomet uvijek bio dohodovniji od ostalih sportova pa su nogometaši uvijek bili akademski najljeniji.
Doduše, ima i među nogometašima iznimaka. Jedna je bivši igrač Dinama i Lokomotive Leonard Mesarić (danas igra u Iranu) koji je čak i doktorirao, tu je i donedavni kapetan Hajduka Goran Milović koji je u roku završio KIF, a najpoznatiji je bivši izbornik Slaven Bilić koji je završio pravo. On nije odustao od studija zbog dva treninga dnevno i brojnih putovanja, baš kao ni Mario Ančić kojeg je akademska glad odvela do Wall Streeta. Nekad sedmi tenisač svijeta doktorirao je na newyorškoj Columbiji, nakon čega je radio za NBA ligu, a sada je zaposlenik jedne od najvećih švicarskih banaka.
Fakultetsku diplomu ima i nekad najbolja europska košarkašica Danira Bilić (djevojački Nakić), sportska direktorica Europskih sveučilišnih igara.
– Da nisam imala kućni odgoj kakav sam imala, nikad faks ne bih završila. Odustala bih zbog previše prepreka. Srećom, otac je stalno govorio da je školovanje najvažnije. I HOO se bavi tom problematikom i pokušava osvijestiti akademsku zajednicu da se sportašima studiranje olakša – kaže Danira.
Osim što je danas moguće studirati online, a takvo što našim nogometašima preko sindikata igrača nudi jedan danski fakultet, kod nas su se pojavile privatne visoke poslovne škole koje su puno fleksibinije pa sportaši više nemaju izgovor da ne studiraju. Jedna takva je i Libertas na kojoj sa sportašima radi Franjo Arapović.
Uspješne i karatašice
– Mi smo za vrhunske sportaše napravili specijalizirani program. Na Libertasu studira oko 50 hrvatskih sportaša pa tako i bivši košarkaši Prkačin, Planinić, Mršić, ali i nogometaši Šuker, Šokota, Dujmović... Mnogi od njih prihvatili su se knjige i zato jer po novom zakonu o sportu nitko neće moći raditi profesionalno u sportu ako nije barem prvostupnik – kaže Arapović.
Na istom je fakultetu i Franjin sin Marko, koji je mogao to činiti i na nekom od američkih sveučilišta, ali se zahvalio na ponudama. A tamo su svoje diplome, i to na vrlo ozbiljnim fakultetima, stekli plivači Kožulj i Draganja (Berkeley) i veslač Boraska (Brown), a baš su veslači poznati kao jedni od akademski najupornijih. Paralelno s veslačkim treninzima fakultete su završavala i braća Skelin, jedan medicinu, a drugi elektrotehniku, a Tomislav Smoljanović danas je ugledni ortoped... Poput veslača, akademski su vrlo uspješne i borkinje, posebice karatašice. Dvostruka europska prvakinja Jelena Kovačević na doktoratu je u Moskvi, a aktualna europska prvakinja Maša Martinović završila je farmaciju.
