Lika je tradicionalno uzgajala šljive. Prema nekim je podacima u
ličkome kraju bilo zasađeno oko milijun stabala pa je bila razvijena i
proizvodnja voćne rakije, poznate ličke šljivovice. Taj je uzgoj u
posljednjih desetak godina zanemaren. Ivan Kreković sa svojim je
Obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom pokrenuo za Liku pionirski
projekt podizanje trajnih nasada i rashladno-prerađivačkih
kapaciteta u Lici.
Nastao u suradnji s vrhunskim hrvatskim stručnjacima s područja
voćarstva, zaštite bilja i znanosti o tlima, predviđa revitalizaciju
sadašnjih i podizanje novih nasada šljive, uvođenje plantažnih nasada
maline, borovnice i brusnice, podizanje odgovarajućih rashladnih i
prerađivačkih kapaciteta te osnivanje Voćarskoga centra u Gospiću.
Zagrebački sam student i dugo sam živio u Zagrebu baveći se
poduzetničkim poslom. Odlučio sam se vratiti u Gospić i Ličko-senjsku
županiju te pokrenuti voćarsku proizvodnju. U Gospiću će biti hladnjača
i prerada. Već je pri kraju gradnja ULO-hladnjače kapaciteta 110 t i
manje hladnjače od 670 m? za distribuciju sadnica, a gradit će se i
destilerija šljive kapaciteta 50.000 l u godini, sušara za voće
kapaciteta 700 t u godini te pogon za preradu džemova i pekmeza.
Sirovinu ću manjim dijelom osigurati iz vlastite proizvodnje, a ostatak
iz kooperacije. Za to sam već počeo saditi 30 ha voćnjaka šljive podno
Zira, na području Raduča, nedaleko od Lovinca pripovijeda Ivan
Kreković.
Glavno je proizvodno područje šljive u Hrvatskoj na obroncima
slavonskoga Sredogorja i brodske Posavine, Banovine te u izdvojenoj
enklavi, južnoj Lici. U tome se području proizvodi šljiva kvalitetnija
nego u Slavoniji, jer su u vrijeme dozrijevanja plodova noći prohladne,
pa se asimilati i skupljeni šećeri ne troše na disanje onoliko koliko
se troše u kontinentalnoj Hrvatskoj, u kojoj su noći toplije. Zato
količina šećera u plodovima može biti dva posto veća, što uz kiselinu
pogoduje razvoju esteroaromatskih mirisnih tvari što proizvodu mogu
dati i drugu kvalitetu bilo prerađeno ili kao destilat.
Voćnjak Raduč bilo je zemljište pokriveno bujadi, koje nije bilo ni
pašnjak niti je na njemu bila ikakva proizvodnja. Prije
podizanja nasada napravljeni su istražni radovi, analiza tla i odabir
sorti pogodnih za klimatske prilike u Lici. Zatim se duboko rahlilo
podrivačem i provedena je kalcifikacija. Za podlogu je uzeta Prunus
erazifera variacio divancata, na koju su nakalemljene četiri sorte.
Dvije su uzete iz Njemačke, krupnijega ploda, otporne na hladnoću i na
virusnu bolest šarku. Još dvije uzete su iz Srbije, jer je Institut iz
Čačka jedan od jačih centara za selekciju šljive.
To su čačanska ljepotica i rodna. Ljepotica je relativno otpornija i
prikladnija je za destilate, a rodna je pogodna i za destilate i za
sušenje. Osim šljive u Voćnjaku Raduč sadit će se i druge
kulture. To su malina i američka borovnica, koje do sada plantažno nisu
sađene u Lici. Sadit će se sorte koje su izrazito otporne na apsolutnu
minimalnu temperaturu u razdoblju mirovanja i koje traže isključivo
kisela tla kojima je pH 4,5 ili niži.
Podizanje trajnih nasada OPG Kreković uglavnom financira iz vlastitih
sredstava, za što će biti potrebno oko 3,6 milijuna kuna, do povrata
sredstava iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga
gospodarstva predviđenih programom sufinanciranja. Hladnjača kapaciteta
110 t financira se sredstvima HBOR-a od 6,5 milijuna kuna, a mini
hladnjaču koja stoji 450.000 kuna fionancirat će vlastitim sredstvima.
Za destileriju će trebati 2,3 milijuna kuna, a za sušaru 2,1 milijun
kuna.
PROGRAM Podizanje trajnih nasada u Lici - revitalizacija sadašnjih i podizanje novih nasada šljive