KOPRIVNICA - Da je prof. Zlata Bartl prije pola stoljeća vegetu izumila u Americi danas bi sigurno bila multimilijarderka. Od tada revolucionarne ideje - da se mnogo začina, sol i glutaminat smiješaju u univerzalni dodatak jelima, koji se danas prodaje u čitavome svijetu - koristi je ipak imala samo Podravka.
Kako je današnji koprivnički prehrambeni div rastao, ponajprije zahvaljujući recepturi vegete koju je smiješala prof. Bartl, tako je izumiteljica pomalo padala u zaborav, a danas ta 85-godišnjakinja živi skromno i povučeno - u koprivničkome staračkome domu.
Umjesto bogatstva, "zaradila" je šaku medalja i pregršt priznanja, poput Danice s likom Nikole Tesle ili Zlatne kune za životno djelo HGK-a, koja krase njezin mali apartman. Tek prije nekoliko godina Podravka je prof. Bartl počela vraćati dio duga nazvavši zakladu za stipendiranje uspješnih studenata i mladih znanstvenika njezinim imenom, a plaća joj i smještaj u staračkome domu te medicinsku skrb. Oni koji je dobro poznaju kažu kako je i danas, usprkos bremenu godina i bolesti zbog koje je slabo pokretna, mentalno iznimno svježa, a kao glavnu njezinu odliku ističu skromnost.
To što je vlastitih Podravkinih dionica u vrijednosti od 35.000 kuna darovala zakladi svjedoči kako nije gramzljiva za novcem i ne smeta joj što su se drugi obogatili na njezinu izumu, primjerice Podravki menadžeri kojima se isplaćuju milijunski bonusi i otpremnine. Jednom je izjavila kako joj je od svih priznanja i medalja važnije "što je vegeta postala velikim proizvodom".
Uopće nema posebnih zahtjeva kao najpoznatija štićenica naše ustanove tvrdi Darko Ledinski, ravnatelj koprivničkoga staračkog doma. "Teta vegeta", kako je zovu u Koprivnici, u nedavnoj je anketi među čitateljima tjednika Nacional proglašena petom najvažnijom Hrvaticom u povijesti, pretekavši mnoga zvučnija imena. S druge strane, u anketi o privatnome bogatstvu sigurno bi se našla na začelju.
Podravka proizvela milijun tona vegete!
U Podravki ne znaju koliko su dosad proizveli svoga najpoznatijega proizvoda, niti koliko su na tome zaradili. Ipak, po dostupnim podacima, procjenjujemo kako je riječ o otprilike milijun tona od 1959. godine do danas, a vrijednost "kontigenta", po današnjoj maloprodajnoj cijeni od oko 42 kune za kilogram, bila bi oko pet milijardi eura! Za usporedbu, na burzi bi se za taj novac moglo kupiti 25 kompanija Podravkine veličine.
