vl inicijativa

'Mobing često ne provode šefovi, već kolege na istim pozicijama'

mobbing
Foto: Robert Anic/PIXSELL
30.03.2015.
u 14:09

Govoreći o najčešćim simptomima mobinga, Apostolovski je kazala je kako žrtve u mnogo većoj mjeri zamjećuju posljedice na svoj privatni u odnosu na poslovni život

Nakon što smo vas u našoj VL inicijativi 'Kako spriječiti mobing' pitali jeste li ikada doživjeli neki oblik psihičkog ili fizičkog zlostavljanja na radnom mjestu, mnogi od vas odgovorili su potvrdno. Iako neki smatraju da je jedino moguće rješenje pobjeći glavom bez obzira i potražiti novo radno mjesto, većina vas smatra kako je naći posao danas nemoguća misija.

Za više informacija o mobingu, kako ga prepoznati i spriječiti, obratili smo se Jadranki Apostolovski, predsjednici Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobinga, koja je kazala kako je zlostavljanje na radnom mjestu, to jest mobing, najčešći oblik radnog stresa.

– Mobing podrazumijeva neprijateljsku i neetičnu komunikaciju kojom jedna ili više osoba šteti časti, ugledu i dostojanstvu radnika s namjerom eliminacije s radnog mjesta. Iako se stvorilo mišljenje u javnosti da najčešće mobing vrše šefovi prema podređenima, istraživanja govore da se u 45% slučajeva mobing događa među kolegama na istim pozicijama – istaknula je Apostolovski.

Emotivno zlostavljanje

Otkrila nam je kako se u Hrvatskoj najčešće prijavljuje emotivno zlostavljanje koje se manifestira kroz neprijateljsko ponašanje kao npr. uvrede, prijetnje i omalovažavanje, iznošenje neistinitih podataka o načinu života i rada kolegama i suradnicima, upućivanje usmenih prijetnji, stalno kritiziranje načina rada, javno ismijavanje i vrijeđanje sposobnosti radnika, traženje pogrešaka u poslu koji radi itd...

Govoreći o najčešćim simptomima mobinga, kazala je da žrtve u punoj većoj mjeri zamjećuju posljedice na svoj privatni u odnosu na poslovni život.

– Iako na poslovnom planu u velikoj mjeri ukazuju na osjećaj poniženosti, gubitak motivacije, pojačan stres i osjećaj smanjene radne aktivnosti, oni ne izostaju s posla nego ostaju ispuniti svoje radne obveze. Većina osoba ukazuje da zbog zlostavljanja na poslu trpe posljedice u privatnom životu, gdje osjećaju veće nezadovoljstvo, umor i frustraciju, pate od nesanice. Posebno je zabrinjavajuća  činjenica da više od polovice osoba (63% ispitanika) potvrdno odgovara na pitanje iz ankete jesu li kod sebe primijetili znakove depresije. Ako to usporedimo s postotkom osoba koje se u vezi s mobingom obraćaju svom liječniku (46,8%), suočeni smo s podatkom da velik broj osoba zbog pojave bolesti ne traži pomoć liječnika. Kod osoba se još javljaju fizički poremećaji kao što su umor, prekomjerna tjelesna težina ili mršavljenje, smanjen imunitet, različiti bolni sindromi, povećana potreba za sedativima, alkoholom, cigaretama itd... Osim fizičkih, javljaju se i emocionalni poremećaji, na primjer anksioznost, apatija ili hipomanija, emocionalna praznina – kazala je Apostolovski.

Strateški mobing

U posljednje se vrijeme pak sve više primjećuje tzv. strateški mobbing koji se manifestira kroz želju eliminacije često stručnih i uspješnih radnika i onih koji se smatraju suvišnima u poduzeću (osobe s mnogo godina radnog staža, majke koje se vraćaju s rodiljnog dopusta…).

Apostolovski je kazala kako ne postoje profesije čiji su radnici mobingu izloženiji više od drugih, no ipak su izloženiji radnici u pomagačkim profesijama, npr. medicinske sestre i tehničari i radnici u trgovini.

Prema anketi koju je provela Udruga među osobama koje su joj se obratile, zlostavljanje na poslu prijavilo je najviše osoba sa završenom srednjom školom, slijede osobe s fakultetskom naobrazbom, među njima i magistri i doktori znanosti. Udruzi se najmanje obraćaju osobe sa završenom osnovnom školom.

Na pitanje jesu li hrvatski zakoni dovoljni da spriječe mobing, Apostolovski je kazala kako imamo dobro napisane zakone, no stručnjaci smatraju da bi se pitanje zlostavljanja na radu, mobinga, trebalo riješiti posebnim zakonom.

>> 'Zaboravite strah i krivnju i odmah krenite tražiti novi posao'

>> Kako spriječiti mobbing i riješiti se stresa na radnom mjestu?

>> Zlostavljanje na poslu dnevno prijavi četvero radnika

Komentara 7

DU
Deleted user
14:26 30.03.2015.

Mobbing je oblik (i) verbalnog zlostavljanja, a kako neće cvjetati u RH kad ovdje znano roditelji zvjerski, s puno primitivnog gušta, ogovaraju i vlastitu djecu. Što nas onda treba čuditi kad se kolega okomi na kolegu - živimo u blabla državi gdje se ili ogovara ili telefonira, trećeg nema kad se radi o verbalnoj komunikaciji.

NV
novo vriijeme
14:53 30.03.2015.

Mobing provodi osoblje u neposrednom kontaktu najčešće po nalogu šefa, u protivnom bi šef reagirao na pritužbe i mobing bi prestao. U Hrvatskoj je mobing ponekad sredstvo obračuna sa konkurencijom na svim razinama iz razloga da nema jasnih kriterija rada i kvalitete rada i zapošljavljanja stoga se sa boljima od sebe obračunavaju najčešće razni politički uhljebi, a počinitelji dobivaju nagrade bilo na radnom mjestu bilo izvan njega. Stoga ovakav plitiki način razmišljanja koji čitamo u ovom članku može služiti samo za maglenje ovog vrlo raširenog problema u Hrvatskoj.

NV
novo vriijeme
14:55 30.03.2015.

Gospođa Jadranka Apostolovski selektivno riješava mobing kao i Bajić kriminal.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije