Hrvatska iz predsjedničkih izbora izlazi kao podijeljena zemlja u kojoj je tijesno pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović sa samo nešto više od 32 tisuće glasova prednosti ispred dosadašnjeg predsjednika Ive Josipovića. Povratak HDZ-a na Pantovčak nakon petnaest godina izbivanja osiguran je pobjedom u četrnaest od 20 hrvatskih županija, ali i glasovima iz inozemstva. Prema 99,98 posto obrađenih biračkih mjesta, u inozemstvu je glasalo 37 tisuća birača, a njih 33 tisuće dalo je svoj glas Kolindi Grabar-Kitarović. Bez birača iz inozemstva, razlika u korist Kolinde bila bi 1989 glasova.
Premda nije prva u Zagrebu, svaki peti glas koji je nova predsjednica Hrvatske dobila na izborima došao je iz glavnog grada, što pokazuje da je ovaj put na stranu HDZ-ove kandidatkinje stalo i urbano, a ne samo seosko stanovništvo. Pobjednicu je, izgleda, odlučilo i nešto više od 60 tisuća nevažećih glasova – odnosno 2,69 posto građana koji su izašli na izbore, ali su prekrižili oba kandidata. Ima li se na umu da je u prvom krugu bilo 28 tisuća nevažećih glasova, proizlazi da je povrh ljudi koji ni prije dva tjedna nisu željeli glasati ni za jednog od četiri ponuđena kandidata još 32 tisuće Sinčićevih glasača poslušalo savjet novog političkog gurua te prekrižilo listić ili dopisalo njegovo ime. Jedina općina u kojoj je u prvom krugu pobijedio aktivist Živog zida Sinčić – Ribnik u Karlovačkoj županiji – priklonila se na kraju Ivi Josipoviću, ali to mu očito nije pomoglo da osvoji drugi mandat.
Slijedi oštra bitka
Kandidat ljevice dobio je premoćnu većinu samo u Istri, Međimurju, Varaždinskoj i Primorsko-goranskoj županiji te blagu prednost u Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Zagreb se priklonio Josipoviću, ali nešto više od 200 tisuća zagrebačkih glasova nije moglo pokriti minuse iz ostatka Hrvatske. Dijaspora je, primjerice, Josipoviću dala samo tri tisuće glasova. Velika mobilizacija birača nije išla u prilog dosadašnjem predsjedniku, koji je izgubio od žene koje posljednjih šest godina nije bilo na domaćoj političkoj sceni, ali je u tri mjeseca kampanje uvjerila većinu birača da će biti bolja predsjednica. Slavonija je ostala tradicionalno vjerna HDZ-u, jednako kao i Ličko-senjska te Karlovačka županija, a HDZ je potvrdio dominaciju i u Dalmaciji. Ovakav rezultat izbora na lokalnoj razini obvezujući je za Kolindu Grabar-Kitarović pa bi se ona lako mogla naći na strani onih interesnih skupina i političkih snaga koje se protive reformama na lokalnoj razini i ukidanju općina i županija.
Ako predsjednički izbori budu lakmus-papir za parlamentarne, onda se može reći da je HDZ-u oproštena sva Sanaderova ostavština i ojačan tom činjenicom Tomislav Karamarko može snažno krenuti u kampanju za parlamentarne izbore. Oni bi se trebali održati krajem studenog ili početkom prosinca ove godine, a o tome kako će teći politička kohabitacija desne predsjednice i lijeve vlade mogao bi ovisiti i rezultat parlamentarnih izbora. Prve izjave premijera Zorana Milanovića najavljuju burnu političku godinu, jednako kao i nastup Tomislava Karamarka koji nije odolio da se u izbornoj noći prvi pojavi za govornicom i pokaže tko je zaslužan za povratak HDZ-a na Pantovčak.
Istra ostaje utočište lijevih stranaka i kandidata, a ni previranja u SDP-u nisu previše demotivirala birače iz Primorsko-goranske županije iako je tamo izlaznost bila nešto niža nego u ostatku zemlje. Sjeverozapadna Hrvatska gotovo se plebiscitarno opredijelila za Josipovića, jednako kao i Ličko-senjska županija za Kolindu Grabar-Kitarović. HDZ ima prednost od 20 posto u odnosu na kandidata ljevice i u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj županiji te svim dalmatinskim županijama.
Ima i gradove
Po gradovima je situacija povoljnija za Kolindu u odnosu na prvi krug. Predsjednica je u drugom dobila većinu glasova u Splitu, Osijeku, Sisku, Šibeniku, Zadru, Vukovaru, Karlovcu, Gospiću, Požegi, Slavonskom Brodu, Vinkovcima i Županji. Znači polovinu županijskih središta dobila je kandidatkinja stranke koja inače ne prolazi dobro u gradskim sredinama. U odnosu na prvi krug Kolinda Grabar-Kitarović sad već bivšem predsjedniku preotela je Zadar, Osijek, Sisak i Split. Josipović ima većinu u Dubrovniku, Bjelovaru, Čakovcu, Pazinu, Koprivnici, Varaždinu, Krapini, Rijeci i, naravno, Zagrebu. Zanimljivo je da je Kolinda dobila 55 posto glasova i u Josipovićevoj Baškoj Vodi. Općina Jelenje u Primorsko-goranskoj županiji, iz koje potječe Kolinda Grabar-Kitarović, glasala je 64 posto za svoju predsjednicu.
>> Evo kako se u 2. krugu izbora glasovalo u vašem mjestu!
>> Kolinda Grabar-Kitarović prva hrvatska predsjednica!
Kao osvjedočenom humanistu jako mi je žao što je četvero HNS-ovih ministarskih lumena "popušilo" po 30.000 kuna doniravši ih za Josipovićevu kampanju. Zbog toga je valjda Pusić dr. Veki sinoć i bila onako jarosna, samo što nije pregrizla samu sebe. Tja, kaj se more, ona je "popušila" najviše, i to ne samo spomenutu lovu nego i položaj samozvane ministrice spoljnih poslova tzv. regiona. Sad kad više nema Josipović dr. Iveka na vlasti, ni njoj ni njezinoj imenjakini Teršelički, a ni drugim protuhrvatskim udrugarima ne piše se najbolje. Napokon. Ima Boga.