Jednom nogom u elitnom turizmu, a drugom u zimmer freiju koji jadikuje kako više nema gostiju koji ostaju dulje od dva, tri dana, Hvar je samo naizgled na križanju. Povratka na staro nema, tim više što se kralježnica hvarskog turizma, kommpanija Sunčani Hvar, predstečajnom nagodbom osovila na noge i sigurno kroči zacrtanom stazom luksuza i visokih cijena. Za predsjednicu uprave Sunčanog Hvara Gordanu Tomičić, koja je vodila i umaški Istraturist u vrijeme najvećeg skoka u kvaliteti tamošnjih hotela i turističkih naselja, računica je jasna. Dok ima gostiju spremnih noćenja platiti stotine eura, zašto ih ne ugostiti u bajkovitom Hvaru.
* Financijsko izvješće za 2015. potvrda je uspjele predstečajne nagodbe; broj noćenja je uz nadprosječno visoke cijene rastao osam posto, a prihodi čak 30 posto. Sunčani Hvar se vraća na velika vrata?
- Uspješan završetak predstečajne nagodbe prošle godine označio je posljednju i konačnu fazu cjelovitog restrukturiranja, čime je dugoročno osigurana financijska stabilnost kompanije, a istovremeno i potvrđena povijesno najbolja i najduža turistička sezonu. Ostvarena bruto operativna dobit od gotovo 68 milijuna kuna potvrđuje ojačan tržišni položaj Društva i ulazak u fazu profitabilnog poslovanja, ali i novog investicijskog ciklusa nakon gotovo 10 godina. Zabilježeni iznadprosječan rast noćenja, te visoko iznadprosječne cijene, posljedica su dobro targetiranih ključnih tržišta i razvoja vlastitih direktnih kanala prodaje na tržištima više platežne moći kao što su Britanija, SAD, Brazil, Skandinavija i Australija, kojima je Hvar postao nezaobilazna destinacija.
* Neki su vam hoteli lani bili puni do zadnjeg ležaja čak šest mjeseci što je za otok vrlo dobro, kako ste to postigli?
- U razvijenoj smo fazi upravljanja destinacijom i njenom ponudom. Prepoznali smo segmente tržišta prema kojima se kreira i plasira posebna ponuda kako bi intenzivirali dolask izvan visoke sezone. Kontinuirano ulažemo značajna sredstva u prodaju, marketing i promociju kako bi se osnažili imidž Hvara i kreirali dodatni motivi dolazaka.
* Unatoči iskoracima Hvar dijeli boljku mnogih na Jadranu u kojima zimi ništa ne radi ili da, kako je zamijetio britanski bloger Paul Bradbury, od 70 restorana, recimo, radi jedan. Kako izići iz začaranog kruga u kojem je sve zatvoreno, jer nema gostiju, a gosti ne dolaze, jer ništa ne radi?
- Razvoj cjelogodišnjeg turizma svakako uključuje turističku ponudu destinacije, koja je u ovom periodu godine u Hvaru zaista nedostatna. Međutim, ostaje pitanje da li su stvorene pretpostavke za veću tržišnu potražnju koja bi inducirala i razvoj lokalne ponude; od fiskalnih i subvencijskih poticaja do infrastrukture i prometne povezanosti.
* Nekad davno Sunčani Hvar je svojim gostima davao beslatno noćenje ako padne snijeg, što je bio dobar marketinški štos, ali i znak da je gostiju bilo i zimi. Zašto je danas tako teško dobiti gosta izvan četiri, pet vršnih mjeseci?
- Nije tajna da su sve mediteranske odmorišne destinacije najvećim djelom naglašenog sezonskog karaktera, te otvaraju svoje hotele sukladno tržišnoj potražnji i mogućnosti ostvarivanja najvećih prosječnih cijena, pa samim time i najviše zarade. Godinama unatrag, Hvar je, kao i mnoge druge destinacije na obali, imao intenzivniju zimsku sezonu, ali to je period prije društvene tranzicije, kada je hrvatski turizam općenito bio orijentiran na masovni turizam čije je temeljno obilježje niska prosječna cijena. Uzmemo li u obzir da su u proteklih deset godina ukupni prihodi Sunčanog Hvara, recimo, rasli za gotovo 150%, odnosno 100 milijuna kuna, i da danas jedna prodana soba ostvaruje više prihoda nego nekada pet, te da je prosječna cijena u istom periodu narasla za gotovo tri puta, pitanje je zašto bi se trebali nostalgično okretati u prošlost.
* Pribojavate li se raspleta situacije s izbjeglicama u Europi?
- Turizam je kao gospodarska grana najosjetljiviji na sve promjene i utjecaje iz okruženja, a značajnim razvojem novih tehnologija i društvenih mreža koje su neosporno utjecale na dinamiziranje turističkih kretanja, naša konkurencija je postao cijeli svijet. Dosadašnja politička zbivanja u mediteranskom okruženju od Grčke, sjeverne Afrike i Turske išla su nama u korist. Situacija s izbjeglicama pridobila je veliku medijsku pozornost, stoga smatram da je nužno strateški i promišljeno upravljati rizicima koje mogu imati na turizam kroz definirnje koridora koji bi trebao u širokom luku zaobilaziti turistička priobalna područja ali kroz poruke koje kao društvo šaljemo u javnost. U slučaju eskaliranja izbjegličke krize, predviđamo najveće posljedice na dolaske gostiju s drugih kontinenata i dalekih tržišta, budući da zbog geografske udaljenosti nemaju dovoljno jasnu percepciju zbivanja i lociranosti izbjegličkih koridora, stoga smo svoje marketinške i prodajne napore dodatno ojačali i usmjerili natržišta zapadne Europe i regiju kojima je jasnija razlika između primjerice Slavonskog Broda/Slavonije i Dalmacije.
* Kakva će biti sezona 2016.?
- Sukladno najavama s tržišta za sada nema vidljivih negativnih utjecaja na sezonu. Naprotiv, sezonu započinjemo 20-tom Uskršnjom regatom i rasprodanim hotelima, te očekivanim porastom noćenja za više od 10% i rastom prihoda za više od 12%.
* Javna rasprava o pravilniku za kategorizaciju hotela zatekla vas je usred preuređenja hotela Pharos, koji će unatočvrijednosti investicije od 50 milijuna kuna, ostati na tri zvjezdice. Bi li drugačije planirali da ste znali da po novom hotelu koji želi maksimalnih pet zvjezdica, primjerice, bazen više neće biti uvjet, pa čak ni kada u sobi?
- Ne, to ne bi utjecalo na naše planove s Pharosom.
* Ciljate na tzv. millenials generaciju, rođene između osamdesetih i sredine dvijetisućitih, zašto?
- Novi hotel Pharos bit će u punom smislu okrenut potrebama suvremenog pustolova i prvi lifestyle hotel na ovim prostorima konceptualno prilagođen upravo Millennialsima, koji će, prema globalnim pokazateljima, u idućih 10 godina generirati više od 50% cjelokupne turističke potrošnje. U Sunčanom Hvaru na njih otpada gotovo 60% ostvarenih noćenjima. Po uzoru na lidere svjetske hotelijerske industrije, kao što su Marriott i Hyatt, svojem portfelju luksuznih i lifestyle hotela zato dodajemo i brand za Millennialse, što će pozitivno utjecati i na sam imidž destinacije.
* Domaćini u privatnom smještaju tuže se da na Hvar više ne dolaze obitelji, već samo mlađarija s naprtnjačama. Koji je idealan omjer za Hvar?
- Gotovo 50% gostiju naših hotela su parovi ili interesne grupe od 24 do 39 godina, dok parovi zrele životni dobi čine 15% ukupnog broja gostiju. Značajna je i dobna skupina 50+, kao posljedica povećanja dolazaka iz Tajvana, Japana, Koreje, Australije i USA izvan glavne sezone. Posljednjih šest godina dobna struktura gostiju nije se značajno mijenjala, te potvrđuje da Hvar nije obiteljska destinacija. Mnoge naše destinacije baziraju svoj proizvod na obiteljskom turizmu, no to nije naš cilj. No, kad pogledate da Sunčani Hvar ostvaruje prodajnu cijenu visoko iznad prosjeka nacionalnog hotelskog sektora, te rast dolazaka pretežito sa ključnih prekooceanskih tržišta, nesporno je da ovakva poslovna orijentacija daje rezultate.
* Čak se i zagrebački hotelijeri tuže da im je teško naći kalitetan kadar, kako se vi na otoku s tim nosite?
- Intenzivan rast u mnogim segmentima našeg poslovanja značajno ovisi o razvoju postojećeg kadra i proširenju tima stručnjacima doraslima poslovnim izazovima. Snažno ulažemo u obrazovanje i dizanje kvalitete postojećih kadrova. Ali, da, i naše je iskustvo kako je tržište rada je iz godine u godinu siromašnije kvalitetnim kadrom, dok kvote potrebne radne snage u turizmu istovremeno rastu. Sve se više suočavamo i sa posljedicama odljeva mlade kvalificirane radne snage u inozemstvo što dodatno problematizira paradoks visoke stope nezaposlenosti uz istovremeni nedostatak kvalitetnih ljudskih potencijala.
>> Halal turizam u svijetu okreće 140 milijardi dolara
>> Ministarstvo turizma odgovorilo Azimovu: Naš je cilj privlačenje ruskih turista
