Da Robert Langdon nije fiktivan lik i da živi u Hrvatskoj, jedno je sigurno – zvao bi se Boško Kontić. Jer ovaj inženjer elektrotehnike iz Zagreba baš poput glavnog junaka poznatog romana Dana Browna “Da Vincijev kod“ tvrdi kako je otkrio tajnu slika Leonarda da Vincija, te da se najvažnija krije u njegovom remek-djelu Mona Lisi.
– Smatram da je Da Vinci, radeći ovu sliku, svjesno stvarao savršeno umjetničko djelo po kojemu je htio da ga se pamti. Također, mislim da je iz istog razloga baš u ovu sliku sakrio niz tajni te da ona ima sasvim drugo značenje od onog koje je na prvu vidljivo – ističe 62-godišnjak koji se zadnjih 30-ak godina bavi i slikarstvom. Upravo je kroz rad na vlastitim slikama počeo proučavati zakon zlatnog reza i tako je krenulo njegovo otkrivanje misterija slike koja se čuva u pariškom Louvreu.
Sve u znaku brojeva
Zlatni rez zapravo je matematički pojam, konstanta koja se najčešće spominje u povijesti umjetnosti, a korištena je za postizanje savršenstva u kompoziciji, prvo u antici. Procvat je doživjela u renesansi, a prema tom božanskom ili zlatnom omjeru, kako se još naziva, manji se dio prema većem odnosi kao veći dio prema cjelini.
– Bilo mi je logično da zlatni rez koristim kako bih analizirao slike Leonarda da Vincija. To sam učinio i ništa. Nije bilo apsolutno nikakvog poklapanja, a on se smatra genijem renesanse. To me navelo na razmišljanje jer mislim da je nemoguće da on, čiji lik i djelo praktički utjelovljuju to razdoblje, nije koristio zlatni rez, a poznato je koliko su mu bili važni matematika, geometrija i pravilnosti – kaže Kontić koji je zaključio kako je Da Vinci sigurno koristio neki drugi princip. Tražio je, tražio, mjerio i proučavao te je na kraju, 2015. godine, pronašao njegov tajni kompozicijski obrazac – “polaris”. Riječ je o kompozicijskoj strukturi, složenoj geometrijskoj tvorevini zasnovanoj na zlatnom rezu, a koji se sastoji od kvadrata, dijagonala, vertikala, horizontala, kružnica i pentagrama.
– Kada sam ga primijenio na Mona Lisu, ali i ostale Da Vincijeve slike, sve je bilo jasno. Savršeno se poklapalo, pokazalo je sasvim neki novi svijet i otkrilo tajne koje je slikar sakrio u svoja djela i koje su do sada bile potpuno nepoznate – govori Kontić koji je polaris nazvao po polarnoj zvijezdi koja je bila tema nekoliko Da Vincijevih alegorijskih crteža. Kontić napominje da je to njegov naziv te kako Da Vinci svoj obrazac sasvim sigurno nije sam tako nazvao, ali je nedvojbeno da ga je koristio.
– Uz pomoć računala i detaljnih matematičkih analiza primijenio sam polaris na sve njegove slike, a obrazac je točan do te mjere da čak mogu odrediti dimenzije slike u milimetar. Polaris se toliko očito poklapa s njegovim djelima da bi se čak mogao koristiti za utvrđivanje je li neka slika uistinu Da Vincijeva – kaže 62-godišnji Zagrepčanin koji je najviše tajni otkrio u Mona Lisi. On tvrdi, naime, da je Leonardo da Vinci u toj slici predvidio svoju smrt u 56. godini.
– Unatoč tome što je preminuo 1519. u 67. godini, uvjeren sam da je u vrijeme kada je slikao Mona Lisu, između 1503. i 1506. godine, Da Vinci smatrao da će uskoro umrijeti – kaže Kontić te ističe kako je antički slikar Apel bio je Leonardov slikarski uzor, kako po načinu slikanja tako i po pitanju ugradnje godine pretkazanja smrti u sliku. Također kaže da je Da Vinci u to vrijeme u više izvora dao naslutiti da očekuje svoj skori kraj. Tako se u njegovim rukopisima iz toga vremena učestalo ponavlja riječ “moro”, što očigledno, što u skrivenim konstrukcijama, a Kontić dodaje kako se, koristeći polaris, može vidjeti da je Mona Lisa baš cijela u znaku broja 56. Za početak, u visini vrata Mona Lise, tamnom bojom naslikani su oblici koji izgledaju kao brojevi pet i šest. Prvi je uspravan i smješten s desne strane žene, a drugi je polegnut i nalazi se na njezinoj lijevoj stani.
– Te je brojeve lako uočiti i golim okom ako se slika proučava u dovoljno dobroj rezoluciji, nisu potrebne neke računalne analize, a polaris mi je samo pomogao pronaći njihov smještaj. Također, treba napomenuti da su brojevi napisani zrcalno simetrično, onako kako je Leonardo da Vinci običavao pisati – objašnjava Kontić te dodaje kako nije slučajno da se broj 5 nalazi poviše desne, a broj 6 poviše lijeve ruke. On, naime, smatra kako je jedan od prikaza broja 56 na slici izveden upravo s pomoću ruku Mona Lise, a da bi se on shvatio, potrebno je u obzir uzeti broj 72 koji se na slici vidi pokraj Mona Lise, ispod malenog mostića iznad njezina lijevog ramena.
On je pronađen nakon što je Lumière Technology iz Pariza, tvrtka specijalizirana za digitaliziranje umjetničkih djela, skenirala sliku te izradila njezine skenove veličine po 450 megabajta. S pomoću njih povjesničar umjetnosti Silvano Vinceti istraživao je Mona Lisu te je 2010. godine objavio da je na slici pronašao taj broj 72 ispod desnog luka mosta.
Kontić je zaključio da je taj broj povezan s knjigom franjevačkog svećenika Luce Paciolija, inače vrsnog matematičara koji je blisko surađivao s Da Vincijem u periodu od 1499. do 1506. godine. Na 36. listu, odnosno 72. stranici njegove knjige “Summa de arithmetica, geometria, proportioni et proportionalita“ iz 1494. godine prikazani su tako različiti položaji prstiju ruke, a koji se odnose na prikaz brojeva prstima.
– I uistinu, prema toj skici broj 6 prikazan je s uzdignutim palcem, skupljenim prstenjakom i s ostalim ispruženim prstima, a broj 50 s blago polegnutim palcem i s ostalim ispruženim prstima. Uspoređujući te crteže s rukama Mona Lise, može se zaključiti da položaji prstiju na slici odgovaraju brojevima 6 i 50 – govori Kontić te zaključuje kako je pomalo neprirodan položaj Mona Lisinih ruku majstor poput Da Vincija zasigurno naslikao s namjerom.
Daljnja se Kontićeva analiza također temelji na pronalasku Silvana Vincea, koji je osim broja 72 ispod mosta, u desnom oku Mona Lise pronašao slovo L, iako je dio stručnjaka njegove nalaze osporio.
Slikao je za sebe
– Pretpostavlja se da je neki znak sakriven i u lijevom oku, možda S, B, CE ili čak VI. Oni koji se bave proučavanjem Mona Lise zaključili su da je slikar u njezine oči sakrio svoje inicijale te da L stoji za Leonardo, a VI za Vinci, no ja smatram da se ta slova očito potvrđuju moju teoriju s obzirom na to da je L rimski broj 50, a VI šest – napominje Kontić koji svojom teorijom objašnjava i zagonetni osmijeh Mona Lise te tvrdi da je Da Vinci njime odlučio pokazati svoje slikarsko umijeće te suptilno dati do znanja da slika krije tajnu.
– Također, mislim da je uvjeren u skoro napuštanje zemaljskoga života, osmijehom pokazao mirenje sa sudbinom te spokojno čekanje smrti – kaže Kontić koji tvrdi da je to i razlog zašto je Da Vinci odlučio naslikati baš Mona Lisu.
– U to se vrijeme on bavio izričito matematikom i geometrijom, a odbijao je narudžbe za slikanje portreta na kojima je mogao i znatno više zaraditi. Zašto je onda slikao ženu nekog trgovca? – pita se Boško Kontić te objašnjava kako je u to vrijeme smrtnost žena na porodu bila izrazito visoka. Smatra se, naime, da je Mona Lisa zapravo bila Lisa del Giocondo, supruga firentinskog trgovca Francesca del Gioconda. Udala se u 15. godini te je do vremena kada ju je Da Vinci slikao rodila već troje djece od kojih je jedno umrlo. Također, ona je Del Giocondu bila već treća supruga, a prve dvije umrle su zbog komplikacija na porođaju.
– Mislim da je Da Vinci slikao baš nju jer je osjećao da će i ona, kao i on, uskoro umrijeti. Smatram da ta slika nikad nije bila namijenjena da se preda obitelji Del Giocondo te da je ostala u vlasništvu Da Vincija jer ju je on od početka slikao za sebe, a ta se tvrdnja može povezati i s nekim teorijama da Mona Lisa sliči svom tvorcu te da je neka vrsta autoportreta, jer je Da Vinci slikao osobu po koju smrt dolazi – zaključuje Kontić koji o svojim teorijama još nije dobio mišljenje stručnjaka, no siguran je u postojanje tajne Mona Lise. Kako kaže, i sam Leonardo da Vinci je rekao: “Neka me ne čita tko nije matematičar”, a mistika te njegova povezanost s brojevima još uvijek ne prestaje. Baš na današnji dan, 15. travnja, obilježava se, naime, rođendan Leonarda da Vincija – 566!
Da Leonardo vidi sve kretenarije koje se pišu o njemu, umro bi još jednom, ovaj put od smijeha.