Da je kapitalizam u obliku koji poznajemo mrtav tvrdio je prije pola godine Goldman Sachs, a sada mu se u tom stavu pridružuje i Deutsche Bank. Te dvije vodeće institucije koje su i kreirale ekonomski sustav trčanja za profitom u korist vlasnika kapitala, danas tvrde da je banket koji je trajao 35 godina završio i da je pred njima dugo razdoblje niskih bankarskih i dioničarskih profita u kojem će države dizati poreze i pritiskati na povećanje plaća zaposlenika.
Tektonska promjena ekonomskog sustava trebala bi počivati na dugoročnoj politici jeftinog novca u središnjim bankama najjačih ekonomija i osjetnom povećanju poreza na kapital, a i njemačka banka i američki investicijski div vjeruju da bi svijet u budućnosti mogao izgledati pravednije – barem u kontekstu pravednije razdiobe dobara između vlasnika kapitala i njihovih zaposlenika. Ekonomisti koji najavljuju promjenu zapravo vjeruju da će u idućih desetak godina doći do značajnog razduživanja u svijetu jer je prosječni građanin, a i država, prezadužen, a to za sobom povlači i manje investicija i manje novih projekata.
Je li riječ o predahu kako bi se uzelo daha za još jači trk? Je li paradigma američkog sna propala? Puno je pitanja bez odgovora u tvrdnji da će se kapitalizam stubokom promijeniti jer njegova osnova nije bogaćenje bogatih već stvaranje novih vrijednosti i profita koji guraju svijet naprijed. Kapitalizmu je zaista potrebno redefiniranje jer se pokazao nepravednim prema najslabijima u društvu, ali se u tome mora pripaziti kako oni najhrabriji i najsposobniji ne bi izgubili motivaciju za težak rad i ulaganje kada im se nude tek niske stope zarade i visoko oporezivanje profita koji su stvorili. To bi bilo pogubno. Koliko god željeli redistribuciju i društvo jednakosti, onima koji su lokomotiva sustava nužno je omogućiti dovoljno velike prinose i zarade da bi ih i dalje privlačilo stvarati.
U protivnom neće biti novih ideja i tehnologija, nema novog napretka, a time ni većih primanja onih koji za njih rade.