Europska komisija mijenja politiku pa sada u preporukama širi poruku o oslobađanju rada i potrošnje od poreza. Potpuni je to zaokret u odnosu na “pro-štednja mantre” koje su iz Bruxellesa stizale posljednjih godina.
Nisu se europski čelnici dozvali pameti, nego su odgovorili na ekonomske pokazatelje koji sugeriraju oporavak i stabilizaciju javnih financija zemalja eurozone.
Hrvatska nije među zemljama koje su takvu promjenu inspirirale jer joj se i dalje zamjera visok udio javnog duga u BDP-u i prezaduženost privatnog sektora, ali bolje performanse gospodarstva od očekivanja izvukle su nas iz ‘crvenog’.
BDP je ubrzao rast, i to se odrazilo na ocjene pa je nedavno Komisija osjetno korigirala svoje prognoze za Hrvatsku, što je dalo naslutiti da će preporuke biti blaže.
Jačanje gospodarskih aktivnosti stvorilo je prostor za rasterećenje gospodarstva i dohotka pa je ministar financija Zdravko Marić s poreznom reformom u skladu s europskim trendovima. Ipak treba biti iznimno oprezan i ne zalijetati se jer je hrvatski rast krhak i pod iznimnim pritiskom dugova koji dolaze na naplatu u 2017. Nema prostora za euforiju i populizam koji preuzima političku scenu, a ni za interesne skupine koje u reformi traže priliku da nešto ušićare.
Smanjivanje poreza trebalo bi sagledavati imajući na umu da Marić iduće godine za dugove i kamate mora naći oko 40 milijardi kuna. Stabilnost proračuna još je presudna jer su javne financije determinirajuće za sve aktere kroz rast ili pad kamata, konkurentnost poduzetnika i u konačnici standard građana.
U tom je kontekstu jasno da od rasterećenja ne mogu profitirati svi građani i skupine. Treba prvo vratiti dio dugova da bi se prikupio novac za politike usmjerene potrebitima. U ovom trenutku luksuz rasterećenja rezerviran je za one koji će kroz niže poreze stvoriti nove prihode ili potrošnju od kojih će znatan dio vratiti u proračun.
Olakšice je tako moguće dati samo onima od kojih država može imati i koristi, a to su poduzetnici i srednji sloj.
Moj zdravi razum ? govori samo jedno : "niti jedna drzava ne moze zdravo poslovati , ako nema jakog srednjeg sloja i malog poduzetnistva , jer to je kup s kojeg se puni drzavna blagajna . Maleni nemaju , a veliki ne pridonose , opravdavajuci rashode i skrivena ulaganja , poput Trampa " .